Međunarodni Dan solidarnosti sa Palestinom povod je da se okupljeni deklarišemo protiv diskriminacije svake vrste i iskažemo saosjećanje sa patnjama i stradanjima palestinskog naroda, poručila je danas rektorka Univerziteta Crne Gore, Radmila Vojvodić pred punom salom studenata na Fakultetu političkih nauka.
“Mi se danas, zapravo, priklanjamo vjeri u mirovne pregovore – kroz sadejstvo zemalja UN. Osnažujemo nadu u dostojantven život i budućnost suživota Palestinaca i Izraelaca”, kazala je rektorka Vojvodić.
Pitanje Palestine privuklo je među prisutnima, pored studenata Političkih nauka i studente Ekonomskog, Pravnog, Filozofskog fakulteta, predstavnike političkih partija i nevladinih organizacija, kao i reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifata Fejzića.
Obilježavanje ovog datuma ustanovile su Ujedinjene nacije zbog višedecenijskog problema palestinskog naroda pod vojnom okupacijom Izraela. Pola palestinskog stanovništva, 6.2 miliona od ukupno 12,2 miliona, danas živi u izbjeglištvu, dok na okupiranoj teritoriji Palestine živi 4,75 miliona Palestinaca.
“Palestina je ove godine odlučila da otvori ambasadu u Crnoj Gori”, kazao je Ambasador države Palestine u Crnoj Gori Nj.E. Rabii Hantouli i iskazao dirnutost dobrom saradnjom kroz organizovanje prvog javnog događaja Ambasade na Fakultetu političkih nauka.
„Mi imamo dužnost da dosegnemo do svakog da bismo postigli cilj, jer naš narod, nažalost, još uvijek pati“, kazao je ambassador Hantouli navodeći podatak da će u 2017. biti 50 godina od kako je Izrael okupirao područje Zapadne Obale, uključujući i Istočni Jerusalim i pojas Gaze 1967. godine, a takođe i uvodna godinu u 70 godina od Nakbe- katastrofe koja je zadesila palestinski narod 1948. godine.
Na pitanje sudenata da ako međunarodna zajednica nije mogla da razriješi višedecinjsku patnju naroda o kojima bruje društvene mreže, kakvu budućnost Palestina očekuje, ambasador Hantouli je kazao da u Palestini imaju izreku da „gaje nadu“ inače ne bi mogli nastaviti dalje.
On, kao predstavnik palestinskog naroda, želi da dopre do svih i da ukaže na potencijale svog naroda.
„Ako biste posjetili Gazu, vdijeli biste da je to otvoreni zatvor od dva miliona ljudi, ali biste shvatili i da su to ljudi koji su kreatvini, bave se naukom, umjetnošću. Mi imamo 11 univerziteta, 250 000 studenata, na zapadnim obalama je ogromni broj punktova, ali život funkcioniše, ljudi idu na posao, rade“, objasnio je on.
Ukazao je na misiju svog palestonskog naroda, a to je, kako kaže, da Izrael prizna Palestinu, kao što je već priznalo 136 članica UN-a, uključujući i Crnu Goru, i prestane sa postavljanjem ilegalnih naselja, sa napadima i agresijom na palestinske gradove i izbjegličke kampove, politikom kolektivnog hapšenja i pritvaranja palestinskih građana.
Na pitanje Rifata Fejzića o eskstremnim slučajevima zlostavljanja po religioznoj osnovi, ambasador Hantouli je kazao da postoje ekstremisti na svakoj strani, ali da se religija svakako zloupotrebljava a „suština konflikta uopštenije religijska, već je čisto politička“.
“Mi ponovo potvrđujemo svoje poštovanje prema jevrejskoj religiji. Nema neprijateljstva između nas i jevrejske religije i njenih pratilaca. Naše neprijateljstvo je prema izraelskoj okupaciji naše zemlje. Mi tražimo pravedno i trajno rješenje za konflikt zasnovano na viziji dvije države na granicama iz 1967. godine, Izraela i Palestine koje će živjeti jedna do druge u miru i bezbjednosti i imati dobre međususjedske odnose. Mi želimo Jerusalim koji je otvoren za pripadnike sve tri monoteističke religije na bazi istorijskog statusa ‘quo”, kazao je ambasador Hantouli.
Profesorka na Fakultetu političkih nauka, Olivera Komar ukazala je na problem Palestine koji traje decenijama, ali ga svijet postaje svjestan tek kada izbjeglice pokucaju na vrata Evrope.
“Nezvanični podaci govore da izbjeglica ima više od sedam miliona“, kazala je ona.
Ono što je sreća u nesreći, dodaje ona, jeste sinergija sa naučnicima iz ovog dijela svijeta i potezanja pitanja na planu političkih nauka.
Dekan Fakulteta političkih nauka, Saša Knežević ukazao je da se cjelokupna geneza slučaja Palestine izučava na međunarodnim odnosima, uključujući ratove, konflikte i pregovore koji jesu ili nisu dali rezultata.
“Kroz studije slučaja na ovakvim skupovima i u ovakvim diskusijama, učimo da mislimo, razgovaramo, uvažavamo drugo mišljenje, političko ili bilo koje drugo i učimo se tome što znači stvarati osviješćenu, kritički argumentovanu i konstruktivnu javnost jer je to jedan od najvažnijih zadataka i Univerziteta i Fakulteta političkih nauka. Bez te javnosti ne možemo da govorimo o univerzalnim vrijednostima, kao što je priklanjanje vjeri u mirovne pregovore, u slučaju Palestine”, zaključila je rektorka Vojvodić.
www.cdm.me
