Kontinuite​t projekta “Prva džuma u mjesecu”

Podgorica – Nastavkom projekta “Prva džuma u mjesecu” profesori medrese i službenici Mešihata IZ-e u Crnoj Gori nastavili su da'vetsku misiju obilazaka odbora i džemata na teritoriji Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori prvom džumom u mjesecu aprilu.

U nastavku prenosimo dijelove pojedinih održanih hutbi:

Direktor medrese, prof. Rahman ef. Kačar – Sultan Murat II džamija, Rožaje

“O vjernici brinite se o sebi, ako ste na pravom putu, neće vam nauditi onaj koji je zalutao, svi ćete se Allahu vratiti, i On će vas obavijestiti o onome što ste radili”.(Maide,105)

Bog dragi nas podsjeća da razmišljamo o svom stanju i svojim postupcima, da se zaposlimo razmišljanjem o svojim mahanama a zaboravimo tuđe, jer je Poslanik a.s. rekao: “Blago onom ko se zaposli svojim mahanama zaboravljat će tuđe”. On nas Uzvišeni poziva da brinemo o sebi, o svojoj djeci,  porodicama, kolektivima, dzematima, o zajednici.  Ako se ozbiljno posvetimo svim ovim stvarima ne može nam nauditi onaj ko je u zabludi, nikakva ideologija ne može nas odvratiti od pravog puta.

Često puta smo skloni kritikovati druge a sebe zaboravljamo. Trebali bi se držati nekih principa kad je u pitanju upućivanje savjeta ili kritike.

Prvo: nemoj kritikovati za svaku sitnicu.
Drugo: kritikuj osobu da bi je popravio a ne da bi je podcijenio
Treće: osobu prvo pohvali pa tek onda uputi kritiku

Učimo od Resulullaha s.a.w.s., jer je on najbolji učitelj za svaku situaciju. Jedne prilike dok se vraćao sa ashabima sa Hajbera noć ih je zatekla, Poslanik je pitao ko će ostati budan da drugi mogu spavati. Javi se Bilal. Od velikog umora i njega san savlada i svi prespavaše sabah. Kad ih je jutarnje sunce probudilo svi pogledaše u Bilala, kao da ga osuđuju. A on reče : „ Poslaniče, snašlo me je što je i tebe snašlo“, a Poslanik odgovori : “Istinu si rekao”, nije ga kritikovo već ih poduči kako da naklanjaju namaz.

Jedne prilike je rekao Abdullahu b. Omeru, “Kako je divan čovjek Abdullah! A zatim dodao, još samo kad bi klanjao noćni namaz”, kažu da poslije toga Abdullah nikad popustio noćni namaz.

Često je način našeg ophođenja prema greškama gori od same greške. Zapamtimo, čovjek je stvoren kao biće koje griješi, mi nismo bez grešaka, a prema drugima se ophodimo onako kako bi smo voljeli da se ljudi ophode prema nama.

Sekretar medrese, prof. Amer ef. Šukurica, Husein-pašina džamija – Pljevlja

Posljednjih desetljeća a pogotovo posljednjih godina početka dvadeset prvog stoljeća, tema koja je najprisutnija  u medijima, na svjetskim samitima, okruglim stolovima i konferencijama  jesu ” Ljudska prava”. Predmeti na fakultetima poput Odgoja i obrazovanja za ljudska prava-jesu pokazatelj i nastojanje da se ljudi nauče kako da poštuju tuđa prava.Nikada nije bilo više govora o tome nego danas a u isto vrijeme nije bilo više kršenja  ljudskih prava, ubijanja,zlostavljanja, nego danas.U nastojanju da pravdu učine mjerom svih stvari, da je učine dostupnom svima, pobornici pravde čine nepravde nenormalnih razmjera.

Bolest koja nagriza borbu za uspostavljanjem pravde jesu dvostruki standardi.Ono što predstavlja jak šamar evropskoj borbi za ljuska prava i uspostavljanja pravde, jesu riječi autorke izvještaja Savjeta Evrope,  koja je porijeklom iz Danske, koja je jedan dan i jednu tragediju nazvala “crnim danom za Evropu”

Naime, poslije devet mjeseci istrage Savjet Evrope je objelodanio izvještaj u kome se navodi da su migranti koji su u maju prošle godine stradali na obalama Mediterana, bili prepušteni sami sebi i da niko nije pokušao da pruži pomoć.

Šta je bila njihova greška? Koji grijeh su počinili da bi morali da umru od gladi i žeđi?

Njihov najveći grijeh je taj što su bili afrikanci crne boje kože.  Naime, 72 afriča migranta su krenula iz Tripolija i pokušala da dođe do obala Evrope, te upala u nevolje i nakon uzaludnog vapaja za pomoć kog su upućivali Evropi, poumirali od gladi i žeđi.

Autorka ovog izvještaja  je izjavila:”Ova tragedija otkriva dvostruke standarde koji u Evropi postoje kada je riječ o vrednovanju ljudskog života”.

Da nije žalosno, bilo bi smiješno, da Evropa od nas traži da ispunimo toliko uslova i da dovedemo pravdu na kućni prag, i traži da moramo obezbijediti adekvatne “Azile” za pse jer i oni imaju prava.U isto vrijeme dok to traži od drugih , Evropi je normalno da toliko ljudi umre od gladi i žeđi.

Današnjom hutbom i mi se pridružujemo imamima i džematima širom svijeta, koji stoljećima sa mimbera šalju poruku pravde, pozivanja na dobro i osuđivanja nepravde i nasilja.

Allah dž.š.u suri Nahl u 90.ajetu kaže:”Allah zahtijeva da se svačije pravo poštuje, dobro čini  i da se bližnjima  udjeljuje , a razvrat i sve što je odvratno i nasilje zabranjuje, da pouku primite On vas savjetuje”.

Abdullah ibn Mes-ud r.a., je rekao: ” To je najuniverzalniji ajet u Kur”anu u pogledu pozivanja na dobro i odvraćanja od zla”.

Naš Miljenik Muhammed a.s., je svojim životom predstavio ovaj ajet, ostavljajući standarde čovječanstvu, kada su u pitanju ljudska prava. Ukinuo je rasizam i klasne razlike. Borio se za prava zarobljenih , nejakih i siromašnih.Štitio prava starih, borio se za prava djece a sebi bliskog uze crnca,Etiopljanina, Bilala ibn Rebbaha r.a, kome crna boja kože nebi prepreka da uživa veliko poštovanje u društvu i zajednici.

Rukovodilac Vjersko-prosvjetne službe, prof. Enis ef. Burdžović, Starodoganjska džamija – Podgorica

U Starodoganjskoj džamiji u Podgorici, hutbu je održao prof. Enis ef. Burdžović, rukovodilac Vjerskoprosvjetne službe. Ovom prilikom, prof. Burdžović je kroz analizu hadisa u kom Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Onaj ko legne u postelju umoran od svog posla, legao je oprošten od grijeha”, osvrnuo se na uzroke dekadence islamskog ummeta. On je istakao da muslimani previše često razloge svoje zaostalosti traže u drugima, u spoljnim faktorima, zapostavljajući aktivnost i aktivno učešće u svemu što život na ovom Dunjaluku čini korisnim i plodotvornim. Samokritičnost vjernika u pogledu njegovih ovosvjetskih obaveza je dužnost muslimana koji žele dobro sebi i svom ummetu, – srž je ove džumanske poruke.

Prof. Ismail ef. Husić, Ulcinj

Prof. Ismail Husić, koji je ovog petka posjetio džemat džamije “Ljamit” u Ulcinju, je svoju hutbu posvetio temi koju su autoriteti islama okarakterizirali kao temelj i srž naše uzvišene vjere – Allahova lijepa imena. Prije nego je pristupio obradi teme sa aspekta izvora islama, naglasio je da je svaki narod, kroz povijest, imao svoja božanstva koja je obožavao i vjerovao, zato što je potreba za vjerom duboko i apriori usađena u ljudskoj prirodi. Tako su neki obožavali nebeska tijela, drugi statue, treći vatru, četvrti životinje, itd.  Nama, kao muslimanima, ukazana je veličanstvena počast time što nam je naš Bog i Jedini Bog Sam Sebe “otkrio” i zadužio nas da Ga takvog vjerujemo, opisujući Sebe u Svojoj Objavi – Kur'anu, kojeg je objavio preko Prvaka svega stvorenoga – Muhammeda, s.a.v.s., i naređujući nam da ga neprestano dozivamo imenima koja je On Sebi nadjenuo.

Osim što su Allahova lijepa imena poluge na kojima počiva duhovni i pojavni svijet, u njima vjernička duša nalazi lijek, utočište, smiraj i utjehu. Istinskog vjernika uvijek smiruje znanje i srčana spoznaja da je njegov Gospodar – Allah, Onaj koji opskrbu daje (Er-Rezzak), Ljubazan i Prefinjen (El-Letif), Blag (El-Halim) i Voljeni (El-Vedud).

U hutbi je najviše prostora dato odnosu muslimana prema Allahovim lijepim imenima i njihovom nepoznavanju njih samih i njihove esencije. “Često čujemo kako musliman dođe kući ljut sa posla i kaže ženi i djeci kako ih on hrani i kako bi oni crkli da im nije njega. A ne zna (ili zaboravlja) da je jedno od Allahovih lijepih imena El-Mukit (Onaj koji daje zalogaje svemu što usta ima)” – istakao je, između ostalog, elaborirajući ovu problematiku, prof. Husić.

Prof. Muidin ef. Milaimi, Bijelo Polje – Gradska džamija 

U smrtnoj bolesti Poslaniku, s.a.v.s., dolazi melek Džibril, melek koji je bio zadužen za dostavljanje objave Poslaniku a.s., pa ga Muhammed s.a.v.s., upita: “O, Džibrile, hoćeš li silaziti na Zemlju poslije moje smrti?”  Muhammed a.s., pita meleka koji je zadužen za dostavljanje objave, da li se njegova misija na Zemlji završava završetkom objave, odnosno smrću Poslanika Muhammeda. “Da”, odgovori Džibril.
“Sići ću na Zemlju deset puta kako bi sa Zemlje podigao deset ukrasa.”
“Šta češ podići, Džibrile?”
*”Prvo što ću podići sa Zemlje je ljubav iz ljudskih srca.” Ljudi se međusobno neće voljeti niti će se uvažavati i svoje odnose će uređivati samo na razini međusobnih interesa.
*”Drugo, podići cu bereket sa Zemlje.” Ljudi će imati različita meterijalna, dunjalučka dobra, ali u tome neće imati bereketa.
*”Treće: podići ću samilost od rodbine.” Rodbina se neće međusobno paziti, neće se voljeti, neće se uvažavati, neće se obilaziti, pa čak se neće ni poznavati. Stalno ćemo se iznova upoznavati onda kada dođemo na dženazu jedni drugima. I onda ćemo obećavati kako nam se to više neće dešavati, kako ćemo mi koji ostajemo u životu jedni druge posjećivati i ta obećanja ostaju do sljedeće dženaze.
*”Četvrto: podići ću stid od žena.” Žene se neće plašiti Allaha dž.š., niti će se plašiti bilo koga od ljudi.
*”Peto: podići ću darežljivost od bogataša.” Oni koji budu imali imetak, taj imetak neće trošiti na Allahovom putu.
*”Šesto: podići ću strpljivost od fukare, strpljivost od siromaha”, pa će pribjegavati onome što je Allah dž.š,. zabranio.
*”Sedmo: podići ću pravednost od vladara”, oni koji će u predizbornim kampanjama imati silna obećanja, a nakon toga zaboraviti sve što su obećali.
*”Osmo: podići ću skrušenost i pobožnost od uleme.” Od onih koji tumače islam. Mi živimo u vremenu u kojem mnogi pojedinci tumače islam na različite načine. Ali, većina njih nisu ubjedljivi u svom tumačenju.
*”Deveto: podići ću Kur'an iz Mushafa.” Kako se Kur'an može podći iz Mushafa?
-Ostat će Kur'an, odnosno Mushaf napisan i neće biti sumnje niti u jedan harf, ali će sadržina Kur'ana biti podignuta.
*”…i deseto: podići ću iman iz ljudskih srca”, odnosno, ljudska srca će ostati prazna.

Prof. Behlul ef. Kanaqi, Ostros – Besa

Prof. mr. Behlul Kanaqi je na hutbi u džamiji u Besima, u blizini Ostrosa, akcentirao važnost ahlaka (islamskog morala) u životu savremenog muslimana. Naglasio je da musliman samo pridržavanjem i oživljavanjem normi islamskog morala i lijepim ponašanjem može postići ono što njegova uzvišena vjera njemu nalaže i time kod Allaha dostići stepen istinskog mu'mina. Ljudi su stvoreni samo zato da ibadet čine Uzvišenom Stvoritelju, da mu budi iskreni robovi, a to se može postići samo neprestanim radom na popravljanju ahlaka. Međutim, da bismo dostigli i živjeli lijepi ahlak treba nam uzor. Taj uzor, najljepši uzor (usvetun hasenetun) – kako ga Kur'an definiše – je Allahov Poslanik i Miljenik, Muhammed, s.a.v.s. Slijediti njegov sunnet znači permanentno i danonoćno stremiti ka najljepšem ahlaku.

Prof. Dževahir ef. Arifaj, Plav – Sultanija džamija

Uz srdačan doček od strane džematlija, imama i predsjednika Odbora IZ-e Plava, džumanski zijaret prof. Dževahira ef. Arifaja je itekako ostavila pozitivnog traga.

U prepunoj džamiji Sultaniji održana je hutba pod naslovom “Šta smo pripremili sebi za budući svijet”. Hutba je održana na dva jezika, prvi dio hutbe na Albanskom, a drugi dio na Bosanskom jeziku.

Allah dž.š, u Kur`anu kaže: (O vjernici Allaha se bojte i neka svaki čovjek pogleda šta je za sjutra pripremio, i Allaha se bojte jer On dobro zna šta radite).

Čovjek na ovom svijetu je samo musafir i treba da shvati svoju misiju na njemu.

Allah dž.š., u Časnom Kur`anu kaže: (Nisam stvorio ni džinne ni ljude ni za šta drugo samo da mi robuju.) Allah nas upozorava kada kaže: ( Zašto govorite ono što ne radite?).

Kao što smo obavezni uputiti sebe, tako smo obavezni uputiti i našu porodicu a naročito djecu. Pitan je Poslanik a.s., :  (Ko je najbolji čovjek? “Onaj ko ima čisto srce i iskren jezik”, odgovori on.

Prof. Džemal ef. Dacić, Bar – Omerbašića džamija

U Omerbašića džamiji u Baru, hutbu je održao Džemal ef. Dacić, gdje je govorio o iskrenom nijetu, sa kojim vjernik dolazi “prečicom” do Božijeg zadovoljstva. Sa iskrenošću u činjenju dobrih djela, mu'min se najbrže približi Voljenom i zasluži Njegovu milost. Ako nam je namjera čista, onda s pravom možemo da navedemo kapu i da odgovorno tvrdimo da pripadamo vjerujućim ljudima, čija se vjera manifestuje na kompletan život. Ako nam nijet nije šuhbeli, onda nam je dovoljno i malo dobrih djela da se iščupamo iz čvrsto zagrljenog dunjaluka i da se i uzdignemo u duhovne visine prefinjenosti i bogobojaznosti. Sa iskrenošću, ne samo da ćemo resetovati naša loša djela, ranije stečena, da ćemo ih izbrisati, već ćemo ih pretvoriti u nagrade. Iskrenost je veoma skup poklon, zato ga ne očekujte od jeftinih ljudi, rekao je između ostalog prof. Dacić.

Prof. Afan ef. Latić, Tuzi

Ovi ajeti sure El-‘Asr, mogu se posmatrati  upravo kao ogledalo svakog vjernika,  u riječima: osim onih koji vjeruju (kazano u množini), i dobra djela čine (množina), i preporučuju jedni drugima istinu i strpljenje (opet množina)  jasan  je  dokaz da čovjek treba živjeti u društvu onih koji su ubijeđeni da bez Allahove Milosti, koja se spušta u džema'atu, nema života! Čovjek ne može biti sretan i napredovati osim tamo gdje se Allahova milost spušta. Allahova milost je s onima koji se u Njegovo ime vole i druže.  Svako pojedinačno djelovanje, trud i uspjeh, kratkog su daha, ostaje nezapaženo možda i nezabilježeno. Dok, s druge strane, svako timsko djelovanje ostavlja dubok trag, za sva vremena. Primjer: kada spomenemo Poslanika Muhammeda, a.s., odmah nam na um padaju njegovi vrli ashabi i porodica, a to radimo pet puta dnevno učeći salavate na sjedenju, iako je on bio čovjek kao i svi mi,  Allah ga je odabrao kao jedinku, pojedinca, da dođe sa poslednjom objavom, a nama naum padaju svi. Allah nudi recept za uspjeh za one koji istinski žele da u životu uspiju šta trebaju raditi da bi to ostvarili. To je timsko djelovanje!

Prof. Suad ef. Ukoshata, Berane

Zašto se naši preci nisu žalili na siromaštvo ili današnjim rječnikom rečeno “krizu”? Da li su oni ili mi bili materijalno bili bogatiji? Odgovor leži u tome da su oni bili zahvalni na Allahovim blagodatima koje su im bile podarene, tj. bili su zadovoljni sa onoliko koliko su imali, ali su bili duševno bogati i nikada se nisu žalili. Danas, na žalost, i muslimani se žale na krizu, a materijalno su daleko bogatiji od njihovih predaka. Jedini odgovor je u tome da oni prolaze kroz duševnu krizu, gledajući samo na ljude koji su materijalno bogatiji, i tako zaboravljajući da budu zahvalni Allahu, dž.š., na onome što im je dato!