Podgorica/Agencija MINA – Integracija zapadnog Balkana u Evropsku uniju (EU), a time i Crne Gore, je prirodan proces, dok je članstvo u NATO garant trajnog mira i dugoročne stabilnosti, ocijenio je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori,Rifat Fejzić.
„Zapadni Balkan je ostrvo okruženo sa svih strana zemljama članicama EU. Tako da je potpuno prirodno da sve zemlje regiona, prije ili kasnije, postanu dio evropske porodice. Raduje i činjenica da je jedan od prioritetnih zadataka svih zemalja regiona upravo članstvo u EU“, kazao je Fejzić agenciji MINA.
On se nada da, nakon teških godina, „dolaze“ dobri međudržavni odnosi na Balkanu, koje će članstvo u EU samo ojačati.
„Činjenica da je Crna Gora postala kandidat za članstvo govori da je, poslije Hrvatske, najviše odmakla u primjeni standarda EU, mada nas očekuje još mnogo posla, prvenstveno obaveza koje znače i poštovanje ljudskih i manjinskih prava, vjerskih sloboda, pravedne restitucije“, rekao je Fejzić.
On je objasnio da islamski vjernici na Balkanu imaju pozitivan odnos o NATO iako su nekada neke od vodećih zemlja Alijanse „pravile katastrofalne greške, kao što je napad na Irak pod sumnjom postojanja oružja za masovno uništavanje, koje nikada nije pronađeno“.
„Prvenstveno zbog toga što je NATO spriječio totalni genocid u BiH i egzodus stanovništva sa Kosova. Stoga smatramo da je ulazak u NATO garant trajnog mira i dugoročne stabilnosti za cijeli region“, naveo je Fejzić.
On je istakao da je Turska jedna od najznačajnijih i najuticajnijih članica NATO saveza, a njena Islamska zajednica najznačajniji partner crnogorske Islamske zajednice.
Fejzić je rekao da je odnos države prema Islamskoj zajednici znatno drugačiji, odnosno unaprijeđen u odnosu na period od prije 15 godina.
„Naravno, to je još nedovoljno, pogotovo ako se ima u vidu kakav je položaj ovih institucija u zemljama koje su postale članice EU ili, recimo, našeg susjeda Hrvatske koja je na pragu Unije. Čak i kada su zemlje regiona u pitanju, tamošnje Islamske zajednice ostvaruju bolju komunikaciju sa državom“, tvrdi on.
Fejzić je objasnio da je to zbog toga što postoje državne institucije – ministarstva, savjeti, službe kojima je odnos sa vjerskim zajednicama isključivi posao.
„Dakle, odnos države Crne Gore prema Islamskoj zajednici je bolji nego ranije, ali je institucionalno nedostatan, upravo zbog pomanjkanja službi koje bi se isključivo bavile ovim pitanjima“, kazao je on.
Fejzić je posjetio da Islamska zajednica već duže vrijeme upozorava na problem pravedne restitucije koja mora da obuhvati vjerske zajednice.
„Islamska zajednica je posebno pogođena ovim problemom, ako imamo u obzir da je dosta imovine, odnosno vakufa, na različite načine oteto, kako u komunističko vrijeme, tako i ranije između dva rata“, kazao je on.
Fejzić je rekao da je Islamska zajednica posebno zainteresovana da proces restitucije obuhvati i vrijeme prije Drugog svjetskog rata.
„Mislim da je jasno svima, pa državi, da će proces približavanja EU sigurno iziskivati, pored ostalog, rješavanje ovog pitanja, odnosno povraćaj imovinskih prava vjerskim zajednicama na otetoj imovini“, kazao je on.
Upitan uživaju li pripadnici Islama u Crnoj Gori sva prava koja im prema Ustavu
pripadaju, Fejzić je rekao da u Islamskoj zajednici smatraju da je to prvenstveno političko pitanje.
„Ono što je vidljivo da pripadnika islamske vjere nema ni izbliza dovoljno u institucijama sistema, da je njihovo učešće i prisustvo simbolično, i da to mora biti unaprijeđeno. Isto tako, prvo kao čovjeka, a onda kao vjerskog lidera, bole me skoro svakodnevni članci i napisi o otpuštanju Bošnjaka i Albanaca iz policije, kao i drugih državnih ustanova“, dodao je on.
Fejzić smatra da to nije dobra poruka države manjinama.
“Pozvao bih ovom prilikom ministre, rukovodioce javnih službi, direktore javnih ustanova, opštinske čelnike da slijede praksu vrha države u postupanju prema pripadnicima manjiskih naroda“, rekao je on.
Fejzić je ukazao na primjere lošeg odnosa lokalnih samouprava prema pripadnicima islama, navodeći da je prvi slučaj u Tivtu gdje Islamska zajednica već godinama pokušava da dobije lokaciju za izgradnju vjerskog objekta.
„Drugi slučaj je u Baru, gdje u gradskom jezgru Islamska zajednica, već duže vrijeme traži rješavanje lokacije za izgradnju vjerskog objekta. I pored obećanja, dosada nije urađeno ništa po ovom pitanju, pa su islamski vjernici sa razlogom nezadovoljni“, kazao je on.
Fejzić je istakao i pozitivne pomake kao što su Zakon o ličnim dokumentima, kojim je muslimankama dozovljeno da se fotografišu sa maramom, zatim odvojena ishrana i bajramske molitve za pripadnike islama u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija i nekim drugim ustanovama.
Agencija MINA