U Crnoj Gori islam je druga vjera po brojnosti svojih pripadnika. Prema poslednjem popisu stanovništva u njoj živi oko 120 hiljada muslimana, što čini 20 odsto ukupnog stanovništva. Ovime nisu obuhvaćeni iseljenici iz Crne Gore, koji su dominantno islamske vjere. Već sam kazao da je Islamska zajednica, pored muslimana koji žive u Crnoj Gori, otvorena i za sve njihove rođake koji privremeno ili trajno borave u inostranstvu…..Naša Zajednica ima 137 džamija i tri mesdžida, što znači da u prosjeku na 850 muslimana ima jedna džamija. Na ovu činjenicu smo posebno ponosni jer najbolje očitava svijest naših vjernika i privrženost islamu. U opštini Podgorica imamo 10 džamija, međutim, u samom gradu ima svega dvije, koje služe za potrebe preko 10 hiljada muslimana…..Uz Allahovu pomoć i naše braće iz islamskog svijeta u najskorijoj budućnosti započećemo izgradnju Islamskog centra, za koji smo već dobili lokaciju….. Svi znamo koliko je stradanja bilo i izazova da se skrene lijevo ili desno, ali se nije posustalo. Zato smo i danas ovdje i čvrsti u islamu. Hoću da kažem da je vrijeme potvrdilo snagu ovog izbora i da ga smatramo jedinim putem kojim treba ići. Duboko sam uvjeren da će to biti konačni izbor ukupnog islamskog svijeta koji prolazi kroz možda i najteža iskušenja u istorijskom trajanju…..Allah najbolje zna šta je ljudima u srcu. Međutim, i u Crnoj Gori imamo onih koji propagiraju ekstremno učenje dovodeći ga u vezu sa “pravim islamom”. Tu pojavu smo uočili na samom početku i trudili smo se da je prevaziđemo na najbolji mogući način…..Da, veoma sam zadovoljan jedinstvom naše zajednice i muslimana, tim više što je naša vjernička struktura veoma heterogena i u jezičkom i u nacionalnom smislu. Bilo je pokušaja da se ova harmonija i jedinstvo isprovociraju…..Ja sam se u inerciji njegovih napada našao kao reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, a ne kao Rifat Fejzić. S druge strane ja nemam problem sa Islamskom zajednicom u Srbiji već samo s muftijom Zukorlićem. Pokušavao sam argumentima kroz jedan bratski odnos da predočim i zaštitim interese muslimana Crne Gore, ali to nije imalo uticaja na muftijine narastujuće ambicije i njegov odnos prema našoj Zajednici….. Imamo dobre odnose sa IZ u BiH, iako bi oni mogli biti sadržajniji jer ima dovoljno prostora za to. Autoritet reisu-l-uleme u Sarajevu i bosanske uleme je nešto što tradicionalno daje nadahnuće našoj Zajednici i vjernicima…..Poznato vam je da se 2006. godine bez muslimana ne bi ostvarila potrebna većina za obnovu države Crne Gore. Podrška tih istih muslimana potrebna je i za evroatlanske integracije…..
Es-selamu alejkum, poštovani hadži reis efendija! Da podsjetim, ovo je naš drugi razgovor za javnost nakon protoka od nekoliko godina i za njega su, kao i za prethodni, postojali povodi i razlozi. Na samom početku koristim priliku da Vam, evo sada i javno, čestitam na reziboru za reisa Islamske zajednice Crne Gore, odnosno na III mandatu na toj časnoj i odgovornoj funkciji, doveći Allahu dž.š. da Vam podari mudrosti i kuvveta kako biste na najbolji mogući način odgovorili zahtjevima funkcije koju obnašate, na dobrobit svih muslimana i građana Crne Gore, te svih muslimana u okruženju. Amin!
FEJZIĆ: Hvala Vam na lijepim željama i interesovanju za aktivnosti i razvoj naše Islamske zajednice. Kažem naša, jer znam da je i naši iseljenici doživljavaju svojom i da je na razne načine pomažu i podržavaju. Takav odnos deklarisan je i u novom Ustavu Islamske zajednice, po kojem svi imamo podjednaka prava i obaveze prema njoj.
Koliko muslimana danas živi u Crnoj Gori i kako je organizirana Islamska zajednica te zemlje, po vertikali?
FEJZIĆ:U Crnoj Gori islam je druga vjera po brojnosti svojih pripadnika. Prema poslednjem popisu stanovništva u njoj živi oko 120 hiljada muslimana, što čini 20 odsto ukupnog stanovništva. Ovime nisu obuhvaćeni iseljenici iz Crne Gore, koji su dominantno islamske vjere. Već sam kazao da je Islamska zajednica, pored muslimana koji žive u Crnoj Gori, otvorena i za sve njihove rođake koji privremeno ili trajno borave u inostranstvu. U organizacionom smislu Islamsku zajednicu čini 14 medžlisa, koji vrše lokalne nadležnosti u organizaciji vjerskog života. Medžlis obuhvata više džemata na određenom području. Nadzor nad radom medžlisa vrši Mešihat, koji je je najviši organ za vjerske, obrazovne, imovinske, pravne i druge poslove Islamske zajednice. S druge strane imamo Islamsko vijeće koje je najviši organ za pitanja vjere i šerijatsku legitimnost odluka svih drugih organa. Reis, kao poseban inokosni organ i najviši vjerski autoritet, predsjedava Mešihatom i Islamskim vijećem. Sabor Islamske zajednice je najviši predstavnički organ koji donosi opšta akta i smjernice za rad svih organa i ustanova Islamske zajednice. Njega čine predstavnici vjernika iz svih medžlisa. Novim Ustavom je ustanovljeno i Vijeće za zaštitu ustavnosti, kao vrhovni organ za ocjenu ustavnosti akata i rada ustanova i organa Islamske zajednice.
Koliko džamija ili mesdžida ima u toj državi, posebno u njenom glavnom gradu Podgorici i da li njihov broj zadovoljava potrebe svih tamošnjih muslimana?
FEJZIĆ: Naša Zajednica ima 137 džamija i tri mesdžida, što znači da u prosjeku na 850 muslimana ima jedna džamija. Na ovu činjenicu smo posebno ponosni jer najbolje očitava svijest naših vjernika i privrženost islamu. U opštini Podgorica imamo 10 džamija, međutim, u samom gradu ima svega dvije, koje služe za potrebe preko 10 hiljada muslimana.
Već duži vremenski period u Podgorici je prisutan trend naseljavanja stanovništva sa sjevera Crne Gore, dakle i muslimana. Mi smo u Islamskoj zajednici prepoznali ova kretanja i potrebe vjernika. Uz Allahovu pomoć i naše braće iz islamskog svijeta u najskorijoj budućnosti započećemo izgradnju Islamskog centra, za koji smo već dobili lokaciju.
Posebno je zanimljiva i znakovita “Džamija Pomoraca” u Ulcinju. Hoćete li reći nekoliko riječi o njoj?
FEJZIĆ:To je jedna od najljepših i najstarijih džamija na ovim prostorima. Postoji teza da je džamija izgrađena na samom početku dolaska Osmanlija, sredinom 16 vijeka, a da je proširena i renovirana 1798. godine od strane skadarskog Ibrahim paše Bušatlije, za što postoje i pisana dokumenta. Prema nekim hroničarima, ovu džamiju su još u 14. vijeku izgradili Mauri kako bi njihovi trgovci obavljali molitvu prilikom trgovine sa ovim dijelom Jadrana. Dakle, prema predanjima džamija je sagrađena prije dolaska Osmanlija u Ulcinj. Kao žrtva tadašnje ideologije džamija Pomoraca srušena je 1931. godine, a nakon 80 godina, tačnije 2012. godine, ponovo smo je sagradili i svečano predali vjernicima na upotrebu.
I u svom inaugurirajućem govoru, u povodu III po redu dobijanja menšure, podvukli ste da je “srednji put islama koji baštinimo, naš jedini put”. Koliko je to važno javno isticati u ovo vrijeme i ne samo na tim prostorima, nego izgleda po cijelom dunjaluku?
FEJZIĆ:Dozvolite mi da kažem da je to poruka našeg Poslanika, a.s. Pored viševjekovnih iskušenja kroz koja su prolazili muslimani ovih prostora nikada nisu odustali od srednjeg puta. Svi znamo koliko je stradanja bilo i izazova da se skrene lijevo ili desno, ali se nije posustalo. Zato smo i danas ovdje i čvrsti u islamu. Hoću da kažem da je vrijeme potvrdilo snagu ovog izbora i da ga smatramo jedinim putem kojim treba ići. Duboko sam uvjeren da će to biti konačni izbor ukupnog islamskog svijeta koji prolazi kroz možda i najteža iskušenja u istorijskom trajanju.
Ipak, ovdje se nameće logično pitanje: ima li u Crnoj Gori onih koji se predstavljaju muslimanima a koji ne slijede taj put? Koliko je njihov procenat u ukupnom broju muslimana te zemlje i imate li vi u IZCG problema s njima?
FEJZIĆ:Allah najbolje zna šta je ljudima u srcu. Međutim, i u Crnoj Gori imamo onih koji propagiraju ekstremno učenje dovodeći ga u vezu sa “pravim islamom”. Tu pojavu smo uočili na samom početku i trudili smo se da je prevaziđemo na najbolji mogući način. Propagatori te ideologije kod nas nisu u prilici da se na taj način neposredno obraćaju skupinama vjernika. Nastojimo uvjek biti korak ispred njih i predano radimo na edukaciji vjernika po tom pitanju. Mislim da u tome imamo uspjeha.
Da li ste zadovoljni sa stepenom jedinstva muslimana Crne Gore i ima li, eventualno, pokušaja da se ono uruši?
FEJZIĆ:Da, veoma sam zadovoljan jedinstvom naše zajednice i muslimana, tim više što je naša vjernička struktura veoma heterogena i u jezičkom i u nacionalnom smislu. Bilo je pokušaja da se ova harmonija i jedinstvo isprovociraju. Takođe, svjesni smo da će ih i dalje biti, ali ćemo ih, kao i do sada, blagovremeno identifikovati i odbaciti. Mi smo mala zajednica slobodnih i skromnih vjernika i populizam ljudi okovanih sopstvenom “veličinom” nije koska na koju ćemo se baciti.
Nedavno ste u jednom tv. intervjuu izjavili da sandžački muftija Zukorlić “još jedino nije napao Chucka Norrisa…” To znači da je, među brojnima, i Vas napao. Kakav on problem ima s Vama ili Vi s njim?
FEJZIĆ:Ja sam se u inerciji njegovih napada našao kao reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, a ne kao Rifat Fejzić. S druge strane ja nemam problem sa Islamskom zajednicom u Srbiji već samo s muftijom Zukorlićem. Pokušavao sam argumentima kroz jedan bratski odnos da predočim i zaštitim interese muslimana Crne Gore, ali to nije imalo uticaja na muftijine narastujuće ambicije i njegov odnos prema našoj Zajednici. Svjedoci smo nesaglasja njegovih ambicija i stvarnosti već duže vrijeme i sklon sam da tu vrstu upornosti kvalifikujem kao neozbiljnost. U tom smislu sam se poslužio satiričnim komentarom koji ste naveli u pitanju. Takvo ponašanje i djelanje i jesu za podsmijeh, da za posledicu nemaju podjele.
Kakve odnose imate sa IZ BiH i konkretno sa reisu-l-ulemom Husein ef. Kavazovićem?
FEJZIĆ:Imamo dobre odnose sa IZ u BiH, iako bi oni mogli biti sadržajniji jer ima dovoljno prostora za to. Autoritet reisu-l-uleme u Sarajevu i bosanske uleme je nešto što tradicionalno daje nadahnuće našoj Zajednici i vjernicima. Snažna i napredna Islamska zajednica u BiH je ohrabrenje za sve islamske zajednice na Balkanu. Činim dove Allahu, dž.š., da pomogne reisu-l-ulemu Kavazovića na tom putu i radujem se njegovom razumijevanju za prilike u kojima djeluje Zajednica koju ja predvodim. Lično imam dobru komunikaciju sa njim i veoma ga cijenim.
A kakvo su danas odnosi IZCG, pa i Vaši lično, sa vjerskim liderima drugih konfesija u Crnoj Gori? Posebno, kakve odnose imate sa mitropolitom CPC-a Mihailom a kakve sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem?
FEJZIĆ: Naši odnosi su korektni sa svima iako su više protokolarne prirode. Zbog postojanja poznatog nesporazuma između MCP i CPC mi nismo u situaciji da promovišemo neku posebnu saradnju jer bi to bilo shvaćeno kao podrška jednoj ili drugoj strani. Međutim, moram Vam reći da znamo da cijenimo primjer vladike Mihaila koji se jedini poklonio žrtvama genocida, šehidima u Potočarima.
Crna Gora je na ozbiljnom putu prema EU. Neki u toj zemlji su znali izjaviti da se “ne može u to evropsko društvo s Kur'anom u ruci…” Pa, hoće li se moći?
FEJZIĆ: Poznato vam je da se 2006. godine bez muslimana ne bi ostvarila potrebna većina za obnovu države Crne Gore. Podrška tih istih muslimana potrebna je i za evroatlanske integracije. Tako da je sasvim jasno da će Crna Gora ući u Evropu uz podršku svojih muslimana koji Kur'an Časni nose i u srcu i u ruci.
Hvala Vam velika za ovaj razgovor.
FEJZIĆ:Hvala i Vama.
RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ