Sultan Mehmed Fatih (Osvajač Istanbula)

Muhammed s.a.w.s.  je rekao: “Sigurno će Carigrad biti osvojen, pa divan li je vojskovođa taj čovjek i divna li je ta vojska koja će to ostvariti.” (Sahih – Ahmed 4/235 i El-hakim 4/442) 

Sultan Mehmed Fatih je rođen u Edirne, tada glavnom gradu Osmanske države, 29. marta 1432. godine. Njegov otac je bio Sultan Murat II, a majka Huma Hatun.

Još u doba ranog djetinjstva Mehmed je upućen u jednu od medresa u provinciji, kako bi očvrsnuo daleko od udobnosti carskog dvora i zadobio odgoj i znanja o vjeri. Sultan Fatihov učitelj je bio mula Ahmed Gurani. Sultan Murat je poslao pismo mula Guraniju u kojem mu skreće pažnju da nimalo ne štedi mladog princa. Pod budnom pažnjom mula Ahmeda, Mehmedova prirodna inteligencija je izbrušena do visokog sjaja. Mladi princ se okitio visokim znanjima o islamu, historiji, geografiji, inžinjerstvu, pjesništvu, književnosti. Takođe je naučio i nekoliko jezika: arapski, perzijski, grčki, srpski i italijanski.

Još od ranog djetinjstva Sultan Fatih se počeo baviti pripremama za osvajanje Istanbula. Veliki vezir njegovog oca, Čandarli Halil-paša, nije bio sklon toj ideji. Želio je mir sa Bizantijcima. Halil-paša je bio izdanak ugledne porodice Čandarli, koja je već nekoliko generacija zaredom davala visoke funkcionere Osmanlijskoj državi. Oslonivši se na visoko porijeklo i snažan politički uticaj usuđivao se otvoreno protiviti mladom sultanu. Dvojica visokih funkcionera, Šihabettin-paša i Zaganos-paša podržavali su mladog Mehmeda u njegovoj zamisli osvajanja Istanbula.

Mehmed je čitao djela u kojima se opisuje život Aleksandra Makedonskog i Julija Cezara. Godine 1445., kad je imao svega trinaest godina, dok je sultan Murat još uvijek bio na vlasti, mladi Mehmed je sa dvojicom odanih paša isplanirao zauzimanje grada. Kada je Halil-paša saznao za te planove, odmah ih je odbacio pobojavši se reakcije zapadnog kršćanstva. Halil-paša se, kao pripadnik stare plemićke porodice, pobojao za svoju sudbinu, jer je mladi Mehmed bez predrasuda za svoje najbliže saradnike uzimao bivše kršćane koji su primili i Islam. Prema nekim vjerovanjima, iskoristio je snažne porodične veze i iscenirao pobunu janjičara koji se, naime, nisu slagali sa politikom princa Mehmeda. Sultan Murat je ubrzo sredio nemire i poslao Mehmeda u Manisu. Tursun-beg bilježi da je mladi Mehmed to nerado učinio. Iako se povukao u Manisu, i dalje se smatrao jedinim legalnim Sultanom, dok je Murat bio samo njegov opunomoćeni zastupnik.

U ranu zoru 29. maja 1453. godine, topovi Sultana Mehmeda El-Fatiha najavili su kraj tadasnje prijestolnice Istocnog Rimskog Carstva i Vaseljenske patrijaršije i etabliranje budućeg Istanbula (Islam bul- cvijet islama). Nevjerovatan vojnički poduhvat sultan Mehmed ostvario je u njegovoj dvadesetoj godini. Nakon osvajanja Istanbula Sultan Mehmed je dobio nadimak Fatih (osvajač).

Sultan Fatih Mehmed je 1463. godine okupirao Sarejevo. Sultan Mehmed Fatih je mogao odmah da osvoji Sarajevo, ali je tri dana molio Allaha dž.š. ” Allahu ako će se u ovome gradu sve do Sudnjega dana čuti ezan, daj mi znak da osvojim ovaj grad”.

Sultan Mehmed Fatih je usnio san u kojem je vidio vatru i oko nje trojicu časnih ashaba, kasnijih halifa: Ebu Bekra r.a., Osmana r.a. i Aliju r.a.. Kada se probudio, pitao je šejha Akšemsudina značenje sna. Na to mu je šejh odgovorio:

Osvojit ćeš Bosnu. To što si sanjao vatru znači da će u njoj gorjeti plamen vjere. To što si sanjao Ebu Bekra r.a. znači da će Bosna biti zemlja iskrenih ljudi koji bogatstvo neće štediti za dobrobit Islama. To što si sanjao Osmana r.a., znači da će Bosna iznjedirit dosta učenjaka lijepoga morala. To što si sanjao  Aliju r.a., znači da će ta zemlja Carevini dati dosta ratnika koji će kročiti stopama časne porodice Muhammeda s.a.w.s.

Šteta što nisi sanjao Omera, radijallahu anhu, jer to znači da u Bosni nikada pravde biti neće i da će se njen narod uvijet morati boriti za nju! 

 Zineta Murić