Noć vrijednija od hiljadu mjeseci. Ebu Se'id, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., izašao među ashabe jutrom, dvadesetog dana Ramazana, i održao im hutbu u kojoj je rekao: “Vidio sam koja je noć Lejletul-Kadr, zatim mi je dato da zaboravim koja je, zato tragajte za njom u neparnim noćima zadnje desetine Ramazana.” (Muttefek ‘alejhi).
U drugoj, takođe muttefek ‘alejhi predaji se prenosi da je nekoliko ashaba vidjelo u snu da je Lejletul-Kadr u zadnjih sedam neparnih noći, pa je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Vidim da je vaš san istovjetan sa sedam zadnjih noći, pa ko bude tragao za njom neka traga u poslednjih sedam noći.”
U predaji koju bilježi imam Buhari, od Ubade bin Samita, r.a., se prenosi da je rekao: “Izašao je Vjerovjesnik, s.a.v.s., da nas obavijesti koja je noć Lejletul-Kadr, pa su se posvađala dva muslimana, te je Poslanik, s.a.v.s., nakon toga rekao: “Izašao sam da vas izvijestim koja je noć Lejletul-Kadr, pa su se posvađali taj i taj, pa mi je uzdignuta (znanje o njoj). I možda je u tome dobro po vas.”
Činjenice govore da je ova noć, vrijednija od hiljadu mjeseci, u dugog i plodotvornog vjerničkog života, djelimično sakrivena. I Poslanik, s.a.v.s., predpostavlja da je u toj skritosti dobro po vjernike. Jer, za ono što je vrijedno, da bi znali cijeniti treba uložiti dosta truda. Noć u kojoj se nebrojene skupine meleka spuštaju na Zemlju, čine istigfar i mole za oprost vjernicima, je noć spasa. U njoj je spokoj, dok zora ne svane. Prilika je da se vjernik i vjernica u njoj skrušeno povrate svome Gospodaru, priznaju pred Njim svoje slabosti, zamole za oprost. Neka svako ko traga za ovom noći uputi dovu Svevišnjem da ga ne izuzme iz selameta – spasa, radi kojeg spušta svoje vojske meleka da prekriju lice Zemlje.
Aiša, r.a., neka je njenoj duši vječita milost od Allaha, svojom radoznalošću je za nas saznala od Resulullaha, čime da ostvari najveći efekat u Lejletul-Kadru.
Upitala je svog muža: “O Allahov Poslaniče, kada bih pogodila koja je noć Lejletul-Kadra, šta da govorim u njoj?” Odgovorio je: “Uči dovu – Allahumme inneke ‘afuvvun tuhibul-‘afve f'afu ‘anni”. “Allahu moj, ti si Onaj koji prašta, i voliš da praštaš, pa oprosti meni. (Ibn Madžeh i Tirmizi)
Neka u traganju za ovom noći sagorimo svoje grijehe samopriznanjem da smo ih učinili.
Vjerskoprosvjetna služba
Mešihata IZ-e u Crnoj Gori