U danima Kurban bajrama koji nam uskoro dolazi, pored brojnih radosti, tradicionalnih zijareta i lijepih običaja, muslimani imaju i dužnosti – vadžibe: klanje kurbana, učenje tekbira, klanjanje bajram-namaza i obavljanje hadždža.
O hadždžu – petom islamskom šartu, obavezi muslimana jednom u životu već je pisano. Tim veličanstvenim ibadetom postižemo oprost grijeha i nagradu Džennet, kako je u hadisima navedeno.
Klanjanje bajram-namaza je ustaljena praksa naših muslimana. Džamije su prepune pa se koriste i drugi prostori: haremi, sale i dvorane da bi svima bilo omogućeno da obave ovaj namaz, koji je vadžib po našem mezhebu.
Kurban bajram krase i tekbiri koji se uče iza farzova dnevnih namaza od Dana Arefata (9. zul-hidždže) iza sabah-namaza do iza ikindijskog farza četvrti dan bajrama. Poslanik, s.a.v.s., je govorio: „Uljepšavajte vaše bajrame tekbirom (Allahu ekber), tehlilom (La ilahe illallah), tahmidom (zahvalom Allahu) i takdisom (veličanjem Allaha).” (Taberani, hasen)
Ovom prilikom riječ je o kurbanima, koje muslimani pripremaju i kolju na ovaj Bajram, pa se zato on i zove Kurban bajram.
Historijat žrtve-kurbana
Od prvog čovjeka na zemlji Adema, a.s., i njegovih sinova spominje se žrtva-kurban, kako se i u Kur'anu navodi: „I ispričaj im vijest o dvojici Ademovih sinova, onako kako je bilo, kad su njih dvojica žrtvu prinijeli pa kad je od jednog bila primljena a od drugog nije…” (El-Maida, 23.) Kod svih ibadeta neophodna je iskrena namjera da se djelo radi u ime Allaha i u cilju postizanja Njegovog zadovoljstva i nagrade, pa tako i klanje kurbana što se vidi iz citiranog ajeta. Jednima će biti primljen a jednima neće.
Drugi primjer za kurban je slučaj Ibrahima, a.s., i njegovog sina Ismaila, a.s.: „Gospodaru moj, daj mi porod čestit! – I Mi smo ga obradovali dječakom blage naravi. I kad on odraste toliko da mu poče u poslu pomagati, Ibrahim reče: O sinko moj, u snu sam vidio da treba da te zakoljem, pa šta ti misliš? O oče moj, -reče -onako kako ti se naređuje postupi; vidjet ćeš, ako Bog da, da ću sve izdržati. I njih dvojica poslušaše, i kad ga on čelom prema zemlji položi, Mi ga zovnusmo: o Ibrahime, ti si se Objavi u snu odazvao; a Mi ovako nagrađujemo one koji dobra djela čine, – to je, zaista, bilo pravo iskušenje! I kurbanom velikim ga iskupismo.” (Es-Saffat, 100-107.) Kroz historiju svaki narod je imao ovu obavezu žrtvovanja kurbana u ime Boga: „Svakoj vjerskoj zajednici propisali smo klanje kurbana da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja stoke koju im On daje…” (El-Hadždž, 34.)
Muhammedu, s.a.v.s., i njegovom ummetu je također propisano klanje kurbana. Allah, dž.š., kaže: „Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji.” (El-Kevser, 1-2.) Poslanik, s.a.v.s., je rekao: „Prvo što ćemo na bajram uraditi je da klanjamo bajram namaz, a zatim ćemo se vratiti kućama i poklati kurbane. Ko tako učini postupio je po našem sunnetu.” (Bera’ ibn Azib) Ibnu Omer prenosi: „Allahov Poslanik, s.a.v.s., je (svih) deset godina, koliko je proveo u Medini, klao kurban.” (Tirmizi, hasen)
I mi, koji smo jedna od generacija ummeta Muhammeda, s.a.v.s., dužni smo praktikovati ovaj propis naše vjere. To se odnosi na svakog imućnog muslimana, koji drži do svoje vjere. U današnjim prilikama to je svaki onaj ko je zaposlen i ima toliko sredstava u dane Kurban bajrama da obezbijedi kurban. Na dunjaluku se ostvaruju brojne blagodati: kuća, auto, imetak, titule, diplome itd. U cilju osiguranja tih dobara i zahvale Allahu, dž.š., na njima čini se žrtva i kolju kurbani. Zato je dužnost da domaćin ispred sebe i svoje porodice kolje kurban. Vrlo je zabrinjavajuće kada Poslanik, s.a.v.s., kaže: „Ko bude u mogućnosti zaklati kurban pa to ne učini, neka se ne približava našoj musalli (mjestu gdje se klanja bajram).” (Hakim) Ima naših džemata gdje većina, gotovo svi kolju kurbane, a ima ih gdje to čine samo pojedinci. Nije u pitanju materijalno stanje, već privrženost vjeri i navika da se to praktikuje i tako nastavi jedna lijepa tradicija naših očeva i djedova.
Svrha i vrijednost klanja kurbana
Već je rečeno da je cilj klanja kurbana dobro djelo i nagrada kod Allaha dž.š. U Kur'anu se kaže: „Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša; …” (El-Hadždž, 37.) „Pitali su ashabi Poslanika, s.a.v.s.: Zašto koljemo kurbane? To je praksa-sunnet vašeg oca Ibrahim a.s. Pa šta mi imamo od toga? Poslanik reče: Za svaku dlaku (kurbana) bit ćete nagrađeni.” (Hakim) Koliki su sevapi i nagrade za ovaj ibadet vidimo i iz ovih hadisa: „Zaista, među najdraže stvari Uzvišenom Allahu spada klanje kurbana na kurban bajram. Zaista će on doći na Sudnjem danu u svom obliku, sa svojim rogovima, vunom i papcima. Allahu će njegovo dobro djelo dospjeti (njegov kurban) prije nego krv padne na zemlju, pa radujte se tim nagradama.” (Tirmizi, Ibnu Madždže) „Ni u šta novac nisi bolje uložio i investirao od klanja kurbana u danima Kurban bajrama.” (Darekutni u svom Sunenu)
Šta treba još znati u pogledu kurbana
– Kurban se kolje za sebe i svoju porodicu
„Za cijelu porodicu Poslanik, s.a.v.s., je klao za kurban jednu ovcu.” (Hakim, sahih) „U vrijeme Poslanika, s.a.v.s., čovjek je klao jedan kurban za sebe i za svoje ukućane, pa su jeli i dijelili. Tako je bilo sve dok ljudi nisu postali onakvi kakvim ih danas vidiš.” (Tirmizi)
– Šta se kolje za kurban
I kod nas je praksa da se od sitne stoke kolje ovan ili ovca starosti godinu dana. Može i mlađe, ali ne ispod šest mjeseci, pod uslovom da svojom veličinom bude kao i ono od godinu. Goveče ne smije biti mlađe od dvije godine. Kod velikog kurbana udružuje se nekoliko osoba, maksimalno sedam, ali da svi imaju nijjet da kolju kurban. Ovan je bolji od ovce i od sedmine velikog kurbana, a krava ili deva od bika, odnosno devca. Kurban treba biti zdrav i bez vidljivih mahana.
– Vrijeme klanja kurbana
Kurbani se kolju nakon klanjanja bajram-namaza, prvi, drugi i treći dan bajrama do zalaska sunca. Mekruh je klati kurban noću. Muhammed, s.a.v.s. je rekao: „Ko zakolje kurban prije bajram-namaza, zaklao ga je za sebe (tj. neće mu se primiti kao kurban), a ko zakolje kurban poslije bajram-namaza, u potpunosti je izvršio vjerski obred i postupio po Sunnetu muslimana.” (Buharija i Muslim)
– Postupak pri klanju
Prilikom klanja, kurban se sveže i po mogućnosti okrene prema Kibli. Onaj ko kolje prouči: BISMILLAHI ALLAHU EKBER (U ime Allaha, Allah je najveći) i oštrim nožem prereže dvije glavne vratne žile, dušnik i jednjak. Ne smije se dirati kičmena moždana i guliti koža prije nego se tijelo umiri. Treba lijepo i humano postupati sa kurbanima kada se vode i pripremaju za klanje. Poslanik, s.a.v.s., je govorio: „Allah, dž.š., je naredio dobročinstvo prema svemu, zato kada ubijate ili koljete, radite to na lijep način. Neka onaj od vas koji to radi naoštri nož i olakša svojoj žrtvi.” (Muslim, Ebu Davud, Ibnu Madždže i Nesai)
– Ko kolje kurban
Najbolje je da to učini vlasnik, kao što je to činio i Poslanik, s.a.v.s.: „Muhammed, s.a.v.s., je klao za kurban dva ovna koji su bili bijeli i rogati. Zaklao ih je lično, proučivši Bismillu i donijevši tekbir.” (Buharija i Muslim) „Poslanik, s.a.v.s., bi osobno klao kurbane (tj. svojom rukom).” (Ahmed, sahih)
Ko ne smije i ne može da kolje kurban dobro je da barem bude prisutan klanju svoga kurbana. Muhammed, s.a.v.s., poručuje svojoj kćerki Fatimi: „Budi prisutna kad se bude klao tvoj kurban, jer čim se rastavi prva kap krvi od tvog kurbana, Allah, dž.š., će ti oprostiti grijehe.”
– Podjela mesa od kurbana
Kod nas je lijep običaj, a to je u skladu i sa šerijatom da se meso kurbana dijeli na tri dijela: trećina siromašnima, trećina rodbini, komšijama i prijateljima i trećina porodici. U Kur'anu je rečeno: „…Jedite od njih i nahranite onoga koji ne prosi, a i onoga koji prosi; Tako smo ih potčinili da biste zahvalni bili.” (El-Hadždž, 36.)
Muhammed, s.a.v.s., je rekao: „Kada neko od vas zakolje kurban, neka dio kurbanskog mesa ostavi za svoje potrebe.” (Ahmed, sahih)
Klanje kurbana, podjela mesa od njih komšijama, siromašnima, humanitarnim ustanovama, vjerskim školama, rodbini i porodici je propis naše vjere i višestoljećna tradicija muslimana naših područja u dane Kurban bajrama. Nju treba čuvati i njegovati, kao i druge lijepe adete naše vjere i prenositi generacijama koje dolaze.
Molimo Allaha, dž.š., da primi naše kurbane i druge ibadete u odabranim danima Kurban bajrama.
Ishak Sedić
www.preporod.com
www.rijaset.ba