Govoriti o danu Ašure znači govoriti o posebnom danu kod Allaha, dž.š. Allah je Gospodar svih dana i mjeseci, ali iz svoje neograničene milosti i ljubavi prema svojim robovima On je izdvojio neke dane i mjesece kao posebne. Posebne u smislu da je tad na neki način najbliži svojim robovima, naravno ne fizički, a razlog može biti motivacija vjernika da u tim posebnim danima i mjesecima daju svoj maksimum u iskazivanju ljubavi prema Gospodaru svih svjetova. Od Ebu Bekra, r.a., se prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: “Godina se sastoji od dvanaest mjeseci, od koji su četiri sveta, tri su uzastopna i jedan odvojen: zul-kade, zul hidže i muharrem, a potom redžeb koji pada između dva džumada i šabana.” (Buhari)
Uzvišeni Allah kaže: “Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera. U njima ne griješite!”
Allahove riječi: ”U njima ne griješite”, znače da se ne čini grijeh u Svetim mjesecima jer je mnogo teži grijeh počiniti haram u ovim nego u drugim mjesecima.
Prenosi se da je Ibn Abbas rekao da ove riječi „U njima ne griješite“ odnosilo na sve mjesece, a onda su ova četiri izdvojena i učinjena svetim, tako da je griješenje u ovim mjesecima daleko ozbiljnije, a dobra dijela se nagrađuju većom nagradom.
Možemo to tumačiti i na način da se u ovim mjesecima trebamo stidjeti da učinimo grijeh. Allah, dž.š., stalno motri na nas, te kako da vjernici, Njegovi robovi, čine grijehe u ovim mjesecima kada ih je On Veličanstveni izdvojio kao „svete“ i u njima posebno traži činjenje dobra i izbjegavanje grijeha.
Muharrem je mjesec koji pruža mogućnost svim vjernicima da se oplemene, uzdignu imanski i moralno na još više deredže i zasluže time Allahovu milost i oprost grjeha. Kako u našem odnosu prema Gospodaru tako i u odnosu sa roditeljima te drugim ljudima, da svojim roditeljima izjavimo ljubav riječima i djelima; da više opraštamo za neprijatnosti koje su nam učinjene, namjerno ili ne; da više pomažemo drugim ljudima i da tuđe probleme smatramo i svojim jer je muslimanski ummet jedno tijelo i svi organi trebaju biti zdravi.
Pred nama je još jedna prilika da zaradimo veliku Allahovu nagradu i očistimo se od grjeha. Često kada govorimo o prilikima za sticanje Allahovog zadovoljstva mi lijeno ili nedovoljno ozbiljno shvatamo zato često odlažemo raznim izgovorima. Tome moramo staviti kraj i iskoristiti priliku istog momenta bez odlaganja: “sljedeće godine, neki drugi put, pa kad budu sljedeći čestiti dani” i slično. Ovu priliku za sticanje nagrade možemo zaslužiti postom i namazom. Post je radi Allaha, pa zato Allah dž.š. posebno nagrađuje.
Poslanik, s.a.v.s., je, nakon ramazana, mjesec muharrem preporučio najboljim za post. Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Najbolji post, poslije onog u mjesecu ramazanu, jeste post u mjesecu koga vi nazivate muharrem, a najbolji namaz, poslije farz-namaza, jeste noćni namaz.”
Prenosi Ibn Abbas, radijallahu anhu: „Došao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u Medinu i vidio je Jevreje kako poste Ašuru, pa je upitao: “Šta je ovo?” Rekli su: “Ovo je lijep dan, dan u kojem je spašen Musa, alejhi-s-selam, sa Benu Israelćanima, od njihova neprijatelja, pa ga je Musa postio.” Rekao je: “Meni je Musa bliži od vas!” – pa je postio i naredio drugima da poste. (Buharija)
Preporuka je Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da se pored desetog dana muharrema posti dan prije ili dan poslije, kao što stoji u predaji koju bilježi imam Muslim:
Prenosi se od Abdullaha ibn Abbasa, radijallahu anhu, da je Poslaniku, , s.a.v.s., nakon što je postio i naredio ashabima da poste Ašuru rečeno: “O Allahov Poslaniče, to je dan koji obilježavaju Židovi i Kršćani!” Rekao je Poslanik, s.a.v.s.: “U narednoj godini ćemo inša-Allah postiti i deveti dan!” Pa on nije dočekao narednu godinu, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preselio te godine!” (Muslim)
Posteći deveti dan muharrema, muslimani se i u ovom ibadetu razlikuju od Sljedbenika knjiga (Ehlu-l-Kitaba).
Hazreti ibni Abbas, r.a., kaže: “Allahov Poslanik je postio dan ašure i naredio je da se posti taj dan.” (Muslim). Kada su ga pitali o danu ašure, Allahov Poslanik je rekao: “Briše grijehe godine prošle.” (Muslim)
Mudrost posta dana ašure jeste u tome što je tog dana Allah dž.š. spasio Musa a.s. i njegov narod od Faraonove nepravde i potopio Faraona i njegovu vojsku. Muhammed a.s ovaj dan obilježavao je postom. On je rekao: “Ovaj post pokazuje da je vjera Allahovih poslanika jedna, te da je Islam blagodat za cijeli ljudski rod.”
Još jedna zanimljivost vezana za dan Jevmul-ašure je i to što se ovaj dan naziva „Idul-enbija” – Bajram Božijih poslanika.
Prema hadisu koji se prenosi od Ibn Abbasa, r.a ima nekoliko značajnih događaja koji su se desili Božijim Poslanicima na ovaj dan. Evo nekih od tih događaja:
– Musa, a.s., je uspio, sa Izraelićanima, prebaciti se preko Crvenog mora na Sinajsko poluostrvo i spasiti svoj narod od Faraonovog zuluma,
– Nuh, a.s., se sa vjernicima iskrcao na planinu Džudijj i tako se spasio od potopa,
– Junusa, a.s., je izbacio kit iz svojih čeljusti na obalu mora,
– Allah, dž.š., je stvorio Adema, a.s., i oprostio mu grijeh počinjen u Džennetu,
– Trgovačka karavana putujući za Egipat izvadila je Jusufa, a.s., iz bunara u koji su ga bacila braća iz zavidnosti,
– Isa, a.s., je rođen i podignut sa ovog svijeta,
– Ibrahim, a.s., je toga dana spašen (od vatre u koju je bačen) takođe na taj dan mu je poklonjen ovan za kurban u zamjenu za sina Ismaila,
– Ocu Jusufa, a.s., Jakubu, a.s., povraćen je vid, izgubljen u plaču za sinom Jusufom,
– Ejjubu, a.s., je vraćeno zdravlje poslije dugogodišnje bolesti,
– Sulejman, a.s., je preuzeo vladavinu nad Izraelićanima.
U hadisi-šerifu stoji: “Ko opskrbi svoju porodicu na dan ašure, njega će Allah opskrbiti za čitavu godinu.” (Džami’u-s-Sagir)