Pitanje: Na kraju svake godine pri kraju mjeseca ramazana često ljudi pitaju o dvije šerijatske stvari, jer briga i znanje Allahovih propisa o njima upotpunjuje post muslimana i uzdiže ga na nivo prihvatanja (kabula). Te stvari su: lejletu-l-kadr i ono što je obavezno u njenom proslavljanju, i sadekatu-l-fitr i ono što se traži u njegovom davanju.
Slijedi odgovor o islamskom propisu vezanom za ove dvije stvari:
Lejletu-l-kadr:
Nakon prvih stoljeća islama, muslimani su se zdogovorili da proslavljaju lejletu-l-kadr dvadeset i sedmu noć ramazana. Lejletu-l-kadr je spomenuta u Kur'an-i Kerimu u suri koja nosi isti naziv, lejletu-l-kadr, a isto tako spominje se u mnogim hadisima
Ti hadisi podstiču obilježavanje ove noći i obećavaju zbog toga sevape i oprost od grijeha. Mnogi ljudi smatraju da je to obilježavanje stvar običaja koji je aktuelan na dvadeset i sedmu noć ramazana, a prati ga predavanje prisutnima i slatkiši koji se dijele među njima, smatrajući da na taj način ostvaruju obilježavanje koje je inicirao Poslanik, s.a.v.s., poput hadisa: „Ko provede noć lejletu-l-kadr vjerujući i nadajući se nagradi bit će mu oprošteni grijesi koje je prije pčinio“. Ono što smatramo pravim smislom provođenja noći lejletu-l-kadra je predanost vjernika Allahu u toj noći, njegovo iskreno upućivanje dove, činjenje zikra i ibadeta. U ovom smislu prenosi se hadis od hazreti Aiše, r.a., u kojem kaže: „Kada bi nastupili zadnjih deset dana ramazana Vjerovjesnik, s.a.v.s., bi oživljavao noć (raznovrsnim vidovima ibadeta), budio čeljad (da bi ibadetili) i tome bi pristupio vrlo ozbiljno“. Međutim, na što smo se mi navikli bliže je nehaju nego odgovornom pristupu, a hvala Allahu kada je i ta stranica presavijena ili je gotovo da se okrene.
Učenjaci su se razišli u značenju lejletu-l-kadra, njenom smislu, vremenu, šta se u njoj dogodilo ili događa. U tom su se naširoko razišli. Velika su nagađanja, a dovoljno je da znate da postoje četrdeset i sedam mišljenja koja tumači hadisa spominju! Bespotrebno je da gubim svoje i vrijeme čitaoca u nabrajanju i prenošenju tih mišljenja. Ono što želim da ovdje kažem svojoj braći muslimanima jeste da je lejletu-l-kadr noć u kojoj je počelo objavljivanje Kur'ana i to jasno kazuje sura al-Kadr: „Mi smo ga počeli objavljivati u Noći Kadr“ (al-Kadr: 1). A to je bilo kada je Allah, dž.š., objavio: „Uči u ime tvoga Gospodara koji stvara. Stvara čovjeka od ugruška“ (Al-Alek: 1-2). A da je ta noć jedna od noći mjeseca ramazana, jer u suri el-Bekare Allah kaže: „U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla“ (Al-Bekare: 185). Te da je to noć koju je Allah na početku sure ad-Duhan opisao kao blagoslovenu: „Ha Mim. Tako Mi Knjige jasne, Mi smo počeli da je u Blagoslovljenoj noći objavljujemo – i Mi, doista, opominjemo“ (Ad-Duhan: 1-2).
Dakle, ona je historijska noć koje se sjećamo uvijek kada nastupi njen mjesec, ili, sjećamo je se po njenom mjesecu, prisjećajući se Allahove blagodati prema svim ljudima koja se ogleda u Kur'an-i Kerimu. A značenje al-Kadr je čast i veličina, a to je zadobila prema onom što je u njoj objavljeno. Doista, noć u kojoj je počelo objavljivanje Kur'ana, u kojoj se Uzvišeni Gospodar emanira ljudima – šaljući im Uputu sa nebesa, usmjerava one koji su među njima zalutali, a podučava one koji su među njima nepoučeni, uređuje njihove poslove, skicira im put do slave i dostojanstva, oslobađa ih iz ropstva i okova – noć koja ima toliku težinu je dostojna da se njome ponosimo, da je štujemo i proslavimo, te da u.ožimo napor u zahvali Allahu na njenim plodonosnim vrijednostima. A Allah nam je opisao njenu veličinu samim upitnikom koji aludira na njenu uzvišenost: „A šta ti misliš šta je Noć Kadr?“ Kao i uzastopno ponavljanje riječi al-Kadr tri puta što svakako puni dušu zadivljenošću: „Mi smo ga počeli objavljivati u Noći Kadr – a šta ti misliš šta je Noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci“ (Al-Kadr: 1-3). Hiljadu mejseci je simbol za mnoštvo koje neki adresati ne shvataju pa tako u traganju za njenim stvarnim značenjem imaju razna moguća mišljenja. Kur'an se nije zaustavio kod opisivanje njene vrijednosti na ovaj nivo, već je spomenuo gajb pitanja koja se vežu za silazak anđela među kojima Ruhu-l-Emin (Džibril, a.s.) „radovanje nebesa sa Zemljom“ i spokoj dobrih duša jer je sunce upute koje ljudi očekuju najavilo svoj izlazak, ta dobro i preporod će obuhvatiti sve horizonte, a Muhammed, s.a..v.s, je pružio svoju ruku cijelom čovječanstvu s poslanicom od svog Gospodara, kako bi ih izveo iz tmin na svjetlo i vratio ih svojoj dobroj ćudi. Upućujući ih na Pravi put.
To je značenje lejletu-l-kadra i način da se ona obilježi.
Sadekatu-l-fitr
Druga stvar o kojoj ljudi često pitaju je sadekatu-l-fitr?
1. Sadekatu-l-fitr je sintagma dvije riječi, sadaka i fitr. Sadaka je naziv za imetak kojeg musliman izdvaja za potrebe svog brata koji je oskudan (ar. Al-fakir) s namjerom da se približi Bogu, pokoravajući se Njegovoj naredbi i zahvaljujući se na Njegovim blagodatima. U tom smislu ona je indikator iskrenog vjerovanja koje čovjeka vezuje sa svoga Gospodara ali i sjedinjuje srca vjernika – bogataša i siromaha, u osjećaju potrebe jednih prema drugima i uzajamnom pomaganju. Sa pojmom fitr želi se ukazati na iftar tokom mjeseca posta – ramazana, koji nastupa zalaskom sunca toga dana. Zato završetak posta ramazana je očiti razlog za obaveznost te sadake. Tako je ona dodana iftaru, sa njim je prepoznata pa otuda i naziv sadekatu-l-fitr.
2. Mudrost propisivanja sadekatu-l-fitra – Ibn Abbas, r.a., je pojasnio mudrost sadekatu-l-fitra riječima: „Poslanik, s.a.v.s., je stavio u obavezu davanje sadekatu-l-fitra da očisti postača od ružnog govora i prepirke i da bude hrana siromašnima“. Dakle, riječ je o dvije mudrosti, jedna se odnosi na postača kojeg čisti od eventualnih grešaka kojeg je jezikom počinio, a dobra djela itekako otklanjaju loša: „Nakon lošeg djela, učini dobro, jer ćeš time loše izbirsati“, a druga mudrost se odnosi na senzibilan odnos prema bratu siromahu, od čega će imati pomoći i i čime će svoju potrebu zadovoljiti. A to je, svakako, praktičan pokazatelj solidarnosti na čijim temeljima se gradi islamsko društvo.
3. Ko je obavezan dati sadekatu-l-fitr? – Sadekatu-l-fitr je obavezna dati postač za sebe kao i za one koje je obavezan prehraniti, dakle, za njegovu ženu, sinove (djecu), sluge kojim naređuje i koje hrani. Obaveznost davanja ne zavisi od toga da postač posjeduje neophodnu količinu imetka (nisab) za davanje zekata, već je dovoljno, prema ispravnom mišljenju, da posjeduje onoliko hrane koliko da se prehrani on i njegova porodica jedan dan i noć. U tom smislu izrečen je hadis: „Bogataša će Allah očistiti, a siromahu među vama Allah će uzvrati sa još više imetka nego što je udjelio.“ U ovom propisu je parola o obaveznosti kolektivne solidarnosti, te kao što je potrebno da ona bude između bogatih i siromašnih, isto tako treba da bude između siromašnih i siromašnih. Također u njemu je informacija siromahu kako osjetiti ponos kada se daje, te kako je to pružiti svoju ruku drugom, što će ga inspirisati da se okani od manifesta siromaštva kada pruža ruku kako bi uzeo od drugog: „A gornja ruka je bolja od donje ruke.“
4. Količina sadake i vrijeme njenog davanja – količina koju osoba treba dati je kadeh (čaša; šuplja mjera = 2,0625 l) i trećina od prosječne hrane u gradu u kojem živi postač …… a dovoljno je nekoliko novaca, što je vjerovatno i najbolje za postača i najkorisnije za siromaha obzirom na različite potrebe siromaha koje on ipak bolje poznaje od drugog, a možda mu nije lahko da on to zamijeni u novac, pa mu novčana vrijednost najbolje udovoljava potrebama. Ono što smatram dobrim i što odabiram za sebe jeste da ako sam u gradu dajem novac, a ako sam na selu pošaljem hurme, suho grožđe, brašno, pirinač i sl., kao poklon muslimana svom bratu muslimanu u mjesecu časti i prazniku sreće.
5. Dozvoljeno je da se da prije kraja mjeseca ramazana u vremenskom periodu da se siromah može okoristiti njome na dan Bajrama, a to je realizacija samog smisla i namjere, odnosno, udovoljavanje siromahu u toj mjeri da ne mora pružati svoju ruku na blagdan Bajrama: „Poštedite ih da ne moraju prositi na ovaj dan“.
6. Kome se treba udijeliti sadekatu-l-fitr? – Generalno, osnova davanja zekata je da se da u gradu davaoca zekata, a dozvoljeno je da se prenese bližnjem u drugom gradu. Lijepo je da se, nakon bližnjeg srodstva, vodi računa o klasifikaciji bližnjih komšija uz raznovrsnost potreba. Generalno, nije dozvoljeno davati sadekatu-l-fitr onome čija se korist vraća davaocu zekata. Tako se neće dati siromašnom ocu, siromašnom sinu, jer je njihova opskrba osnova i grana, a svako koga treba opskrbljivati od bližnjih zabranjeno je davati sadaku.
Dakle, ovo je najvažnije što musliman treba znati s čime ih je Allah obavezao kada je u pitanju davanje sadekatu-l-fitra na kraju mjeseca ramazana, kako bi očistili svoje duše i nahranili svoju braću, a potom bratski razmjenili čestitke u bajramsko jutro – dok su u Allahovim kućama – spominjući Njegove blagodati i ni'mete, da nam ih Allah podari ponovo i svim muslimanima uz ponos i blagostanje.
Šejhu-l-Azhara, Mahmud Šeltut