Podgorica – U petak, 06.01.2012. godine, posredstvom Vjerskoprosvjetne službe Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori, a u cilju jačanja prisustva kadrova Islamske zajednice u Crnoj Gori na terenu, započet je projekat “Prva džuma u mjesecu”. Ovom prilikom u petnaest džamija na teritoriji države profesori medrese “Mehmed Fatih” i službenici Mešihata IZ-e održali su džumanske hutbe.
Namjera Vjerskoprosvjetne službe je da u kontinuiranom prisustvu svojih teologa, profesora islamskih nauka ostvari bliskiju povezanost džemata sa svojom matičnom institucijom. Time će svake prve džume u mjesecu, u svim odborima koji iskažu volju i potrebu, hutbe održavati profesori medrese “Mehmed Fatih” i službenici Mešihata IZ-e. Oni će svojim hutbama prenositi dio znanja kojeg svakodnevno prenose učenicima medrese.
U nastavku prenosimo detalje džumanskih hutbi iz gradova i džemata koje su profesori medrese “Mehmed Fatih” i službenici Mešihata IZ-e ovom prilikom posjetili:
Podgorica; Osmanagića džamija.
Prof. Ismail ef. Husić
Tema: Vrijednost salavata i njegovi fadileti
Prije nego je započeo razradu teme, prof. Ismail Husić je pohvalio projekat Vjerskoprosvetne službe i izrazio svoju čast što je danas u prelijepoj i skoro obnovljenoj Osmanagića džamiji. Kroz prizmu ajeta koji naređuju donošenje salavata na Muhammeda, s.a.v.s., i hadisa koji govore o njegovoj vrijednosti, prof. Husić je džemat uveo u dubinu značenja ove počasti. Iz obilja citiranih vrijednih izreka, da se izdvojiti hadis u kome Poslanik a.s., preporučuje donošenje salavata na njega, precizirajući da je to “naš zekat” – čišćenje (Fe inne salatekum alejje zekatun lekum). Dakle, na svaku stvar se mora davati zekat, a zekat na naše postojanje i to što smo pripadnici ummeta mubarek Poslanika, a.s., čijem se šefa'atu (zagovorništvu na Sudnjem danu) nadamo, je neprestano donošenje salavata na njega. Pored toga što je čišćenje, salavat je uzrok oprosta grijeha, oslobađanja od briga i nedaća ako se shvati njegova suština, i ako se, kao takav, prakticira.
“Navešćemo i najtragičniji i najparadoksalniji slučaj u vezi salavata u povijesti islama, gdje je Hudejb ibd Adijj prije nego što je ubijen od strane mekkanskih mušrika poselamio (donio salavat) na Poslanika, a.s., na koji je Poslanik a.s., odgovorio riječima: “Ve alejkumu-s-selam ve rahmetullahi ve berekatuhu”, iako je bio stotinama kilometara daleko. To je ta veza koja se postiže salavatom, iz koje etimološki proizilazi i sam naziv (salavat dolazi od arapske riječi silla što znači veza),“ pomenuo je između ostalog u svom nadahnutom vazu prof. Husić.
Berane;
Prof. Afan ef. Latić
Tema: Pozivanje dobru, odvraćanje od zla
Prof. Latić je, između ostalog džumanskom hutbom obratio pažnju na direktne povode raširenosti zla, što za posljedicu ima realnost u kojoj dobro sve češće biva teško prepoznatljiva rijetkost.
Između ostalog, rekao je: “Nažalost, desilo se upravo ono čega smo se najviše bojali – da znanje i rad polako odumiru, pa je u srcima zavladalo ulagivanje stvorenjima, a iz njih je nestalo razmišljanja o Stvoritelju. Tako je većina nevjerujućeg svijeta odala se slijepom slijeđenju prohtjeva i strasti, te je postalo teško naći iskrena vjernika koji se na Allahovom putu ničijeg prijekora ne boji.“ Prema riječima uvaženog prof. Latića, strah od prijekora stvorenja jedan je od motiva napuštanja naređivanja dobra i odvraćanja od zla u ime Stvoritelja.
Ulcinj; Džamija Namazđah.
Prof. Muidin ef. Milaimi
Tema: Traženje zaštite u kušnji kroz pet stvari
Prof. Milaimi je hutbom kroz opomene i konkretne savjete, upozorio na opasnost u kušnjama koje su posljedica čovjekovih slabosti. Svoje riječi potvrdio je ajetom u kom Uzvišeni veli: “Kakva god vas bijeda i nesreća zadesi, to je zbog grijeha koje ste zaradili, a On mnoge i oprosti.”
Srž hutbe uvaženog prof. Milaimija bazirana je na hadisu u kom se od Abdullaha b. Omera r.a., se bilježi: Prišao nam je Allahov Poslanik salallahu alejhi ve sellem., pa reče: “O skupino muhadžira, pet stvari, ako njima budete kušani – utječem se Allahu džellešanuhu., od toga da vas one snađu: neće se, u nekom narodu, pojaviti javni nemoral i razvrat (fahiša), a da se među njima neće rasprostraniti kuga i bolesti koje nisu bile poznate njihovim minulim precima; neće zakidati na mjeri i vagi a da ih ne snađu sušne godine, ekonomska kriza i nepravedna zulumćarska vlast; zbog ne davanja zekata na svoj imetak neće im padati kiša sa neba, a da im nije stoke nikad im kiša ne bi ni pala; neće prekršiti ugovor sa Allahom dž.š., i ugovor sa Allahovim Poslanikom s.a.v.s., a da im Allah dž.š., neće dati neprijatelja od drugog naroda, koji će ovladati njima, uzimajući jedan dio onoga što je u njihovim rukama; njihovi imami i vođe neće vladati Allahovom Knjigom, i neće odabirati rješenja iz onoga što je Allah dž.š., objavio – a da Allah dž.š., neće dati da se sami međusobom krve!“
Ulcinj – Osim prof. Milaimija, u Ulcinju, u Ljamina džamiji predavanje je održao i prof. Dževahir ef. Arifaj. On je prepunoj džamiji govorio o imperativu međuvjerničkog jedinstva, te kroz brojne slikovite primjere vjernike uputio na međusobnu bliskost.
Tivat;
Prof. Suad ef. Ukoshata
Tema: Iskušenje u vjeri
Prof. Ukoshata je govoreći o iskušenjima naglasio da postoji gerneralna podjela iskušenja na iskušenja u vjeri i iskušenja ovodunjalučkog života. Među iskušenjima u vjeri, koja su čest i raširen izazov među muslimanima je nemarnost prema namazu. O tome je prof. Ukoshata rekao: “Ako nekoga nazoveš na telefon, jednom ili dva puta ili pak 5 u toku jednog dana, i to ponoviš 7 dana za redom, a on ti se ne javlja, da li te iko na svijetu može ubijediti da te taj čovjek voli? Allah, dž.š., zove muslimana, On želi biti s njim, On ga voli, a čovjek Ga izbjegava! Pa kako onda možemo biti sigurni da nas On voli i da će nam oprostiti?!“
Prema tome, ne može se reći da čovjek brine o zdanju koje se zove njegova vjera, ako je zanemario glavni stub nosilac na kom to zdanje opstoji, dalo se razumjeti iz hutbe uvaženog prof. Ukoshate.
Petnjica;
Prof. Zejno ef. Omeragić
Tema: Cjelovitost primjene vjere u svakodnevnom životu
Ovom hutbom, prof. Omeragić je pobrojao fragmente svakodnevnih životnih navika, koje čovjeka čine vjernikom.
“Dakle, islam nije vezan samo za džamiju, ali islam ne može bez džamije. Musliman može biti pozitivna ličnost, zračiti dobrotom a generator te dobrote je džamija,“ rekao je prof. Omeragić. Jezgrovitim savjetima, kojima je vjera reflektovana kao prirođena ljudskoj prirodi, približio je vjernicima značenja dinul-islama.
Bar; Omerbašića džamija.
Prof. Ismail ef. Dacić
Tema: Međuvjerničko poštovanje
Rukovođen kur'anskim imperativom bratstva i uzajamnog poštivanja vjernika, prof. Dacić je naglasio da se radi o zanemarenom imperativu, kog vjernici olahko shvataju i propuštanjem njegove primjeni, kompletan islamski ummet gubi na vrijednosti i snazi. Primjerom dvojice plemenitih ashaba, prof. Dacić je potkrijepio svoje tvrdnje. “Naime, jedne prilike su se pred vratima Allahova Poslanika, s.a.v.s. Željeli su oboica da uđu kod njega. Alija, r.a., nije htio ući prije Ebu Bekra, govoreći da je njegov iman teži od imana čitavog ummeta. Ebu Bekr, isto tako nije htio ući prvi, govoreći da je Alija, “kapija znanja“, prvi dječak koji je prihvatio islam. Poslaniku, s.a.v.s., je u tom momentu došao Džibril donoseći mu vijest o dvojici ashaba ispred vrata njegovih. Poslanik, s.a.v.s., je izašao, oboicu ih za ruke uzeo, i zajedno sa njima ušao u kuću, govoreći: Ovako ćemo u Džennet ući“, prenio je prof. Ismail Dacić.
Plav; Šabovića džamija.
Prof. Rifat ef. Jusufi
Tema: Smisao postojanja čovjeka, vjerujuće karike u cjelovitom Kosmosu
Prof. Rifat ef. Jusufi, kako je ranije najavljeno, u Plavu je održao hutbu na albanskom jeziku. Ovom prilikom, kroz ajete koji čovjeka podsjećaju na to da sva stvorenja slave Allaha Uzvišenog, podstakao je vjernike u ovom džematu na razmišljanje o vlastitoj ulozi u priznavanju Allahove svemoći. Džemat albanskog govornog područja iz ovog grada bio je vidno ganut i oduševljen hutbom uvaženog profesora Jusufija. Ovom prilikom, osim savjeta i nasihata, koje je podijelio sa džematom, prof. Jusufi je džematu podijelio preko 200 primjeraka islamske literature i časopisa, poklon Mešihata IZ-e u Crnoj Gori.
Tuzi; Nizamska džamija.
Prof. Fuad ef. Čekić
Tema: Hidžretski kalendar je duhovna karta vjernika
U svojoj hutbi Fuad ef. je istakao “u vremenu koje huji kraj nas, u kojem ni jedan trenutak nije isti onom prethodnom, moramo imati orjentire koji će nas voditi kroz njega. Svaka religija ima svoj kalendar u kojem su naznačeni posebni dani, noći i sveti mjeseci, koji su putokaz vjernicima u vremenu. Musliman provodi dan od jednog do drugog namaskog vakta, a godinu od jednog do drugog mubarek dana. Mubarek dani i noći su svjetionici u islamskom kalendaru, koji nas neprestano podsjećaju na duhovni identitet. Dani mevluda podsjećaju nas na naš uzor u ponašanju Muhammeda a.s.,a noći: Lejletu-l-kadr nas podsjeća na uputu Kuran, Lejletu-l-bedr na duhovni zakon da će istina uvijek biti potpomognuta melekima, Lejletu-l-miradž da je namaz duhovno putovanje ka Allahu dž.š., Lejletu-r-regaib na ulogu majke u razvoju društva, Lejletu-l-berat na vjerovanje da sve sto se desava biva voljom Svemogućeg. Zato je važno da pored gregorijanskog kalendara, koji nam služi u poslovanju, u svojim kućama imamo i hidžretski kalendar, jer je on duhovna karta svakog vjernika.
Također u Tuzima, u Ćazim-begovoj džamiji, hutbu o prolaznosti vremena održao je prof. Mirsad ef. Mučaj. U ovoj hutbi je prof. Mučaj je ukaza na bitnost pažnje prema vremenu. Čovjek koji nije svjestan vrijednosti vremena, kao resursa kojeg je svakog trenutka sve manje, na velikom je gubitku. Ono što predstavlja još veći podsticaj da vjernici vode računa o svom vremenu je i to što vrijeme nije nadoknadiv resurs, i ne može se kupiti ničim, rekao je između ostalog prof. Mirsad ef. Mučaj.
Milješ;
Prof. Behlul ef. Kanaqi
Tema: Međuvjernička ljubav
Prof. Kanaqi je na ovu temu, kroz primjere iz prošlosti i sadašnjosti, skrenuo pažnju džemata na tu obavezu, koja vremenom postaje sve rijeđa među vjernicima. “Oni koji, kako kaže Poslanik, s.a.v.s., nije u stanju da svome bratu u vjeri želi isto što želi i sebi, nisu kadri da produbljuju ljubav u ime Allaha, koja je jedan od uzroka spasa i zasluživanja Allahovog hlada na danu najvećeg straha- Sudnjem danu,“ rekao je prof. Kanaqi.
Vladimir;
Prof. Ali ef. Bardhi
Tema: Obaveze prema jetimima i siročadima
U svojoj hutbi u Vladimiru, prof. Bardhi je govorio o pažnji prema jetimima, siročadima bez zaštite i obavezi vjernika prema njima i njihovoj imovini. Muslimani su vijekovima prema pojedincima iz ove socijalne kategorije vodili brigu kao prema svetinji, a njihov imetak čuvali kao što se čuva vakufski imetak. Ta vjekovna tradicija ne smije biti prekinuta u današnjem dobu, rekao je prof. Bardhi.
Bijelo Polje; Gradska džamija.
Prof. Džemal ef. Dacić
Tema: Islam kao životni motiv
U obraćanju sa mimere prof. Dacić govorio je o islamu kao motivu za uspjeh u životu, za ustrajnost i strpljivost u ostvarivanju zacrtanih ciljeva. Vjera čovjeku daje snagu i smisao postojanja, daje mu energiju koja ga pokreće ka svemu što je dobro, pozitivno i
produktivno. “Na putu ostvarivanja zacrtanih ciljeva moramo prije svega biti ustrajni i strpljivi, jer ništa ne možemo vrijedno postići bez sabura i upornosti, niti nam se išta može loše desiti a da to nije posljedica našeg nestrpljenja,“ rekao je između ostalog prof. Dacić.
Nikšić;
Prof. Sadmir ef. Hadžić
Tema: Veličina i vrijednost šehadeta
Džemat u Nikšiću je zijaretio prof. Sadmir ef. Hadžijić. Obraćajući se hutbom sa minbera nikšićke džamije, prof. Sadmir je između ostalog kazao: “Uzvišeni Allah dž.š., je ljudskome rodu dao brojne blagodati a najviša je svakako vjera islam. Jer onaj koji nosi šehadet u svom srcu, dovoljno je da učini i koliko trun dobra i da mu Svemogući Allah dž.š. upiše u dobra djela.” Na kraju je još dodao: “Izuzetna mi je čast što sam danas zajedno sa vama i da još jednom zajedno potvrdimo da je Allah, dž.š. naš Bog, da je Muhammed a.s. naš Poslanik, te da je islam naša vjera.”
Pljevlja; Husein-pašina džamija.
Prof. Enis ef. Burdžović
Tema: Islam ne smije postati zarobljenik džamijskih zidina
Sa minbera Husein-pašine džamije, prof. Burdžović je govoreći o smislu ibadeta, naglasio da ibadet može postati svaki sekund svakodnevnog vjerničkog života. Rekao je da: “Islam ne smije postati zarobljenik džamijskih zidina. Ne smijemo dozvoliti da budemo vjernici samo dok smo u džamiji. Tek kada naše ponašanje bude u balansu, i kada smo u džamiji i kada smo van nje, svoju vjeru ćemo moći zvati životom, i svoj život vjerom.“