U velikoj sali doma kulture u Pljevljima, 08.06.2019. godine, održana je Svečana akademija povodom 450 godina od izgradnje Husein pašine džamije. Akademiji su prisustvovali predstavnici Vlade Crne Gore, diplomatskog kora, društvenog, političkog i kulturnog života grada. Na akademiji se govorilo o Husein paši Boljaniću i njegovoj zadužbini.
Ministar kulture Aleksandar Bogdanović kazao je da su zadužbine ili vakufi, izraz umjetnosti graditeljstva, kulturne prošlosti i duhovnosti, ali i želje i potrebe čovjeka da se suprotstavi prolaznosti života ostavljajući svoj trag u vremenu.
On je podsjetio na istorijske fakte po kojima su neimari podigli džamiju po uzoru na carigradsku medresu Mehmed paše Sokolovića.
Podsjetićemo se da je ovaj vakuf Husein paše imao džamiju, mezaristan, šadrvan, sahat kulu, turbe, mekteb, hamam, 34 dućana, dvije kahve, sedam magaza, pet berbernica, dva hana, dvije sobe, Milet bašču, aščinicu, dva placa, dvije bašče, dvije kuće, pet njiva i osam čitluka. To obilje nam svjedoči o punoći društvenog, duhovnog i kulturnog života ovih prostora kao što nas obavezuje i na temeljna i sveobuhvatna istraživanja, što jeste preduslov za dodatnu kulturnu i turističku valorizaciju bogatog naslijeđa Pljevalja i njihove okoline. Svojom izuzetnom ljepotom, jedinstvena po svemu Husein pašina džamija nikoga ne ostavlja ravnodušnim bez obzira na konfesionalnu i etničku pripadnost, jer se teško može ostati ravnodušan pred ovakvim prizorom arhitektonskog sklada i ornamentalne vještine. Zato ovo zdanje nije samo utočište vjernicima, već i svima onima kojima je potreban estetski odušak od trivijalnog životnog sadržaja – istakao je ministar Bogdanović.
On je dodao da u današnjoj Crnoj Gori sve bližoj standardima najrazvijenijeg svijeta , kako je rekao, „ovo izuzetno graditeljsko dostignuće, bremenito duhovnošću i ljepotom predstavlja bitan zalog našim pregnućima ka suživotu različitih kultura.“
Ne treba posebno naglašavati koliki je značaj takvih kulturnih toposa u vremenu u kojem živimo, vremenu sve svedenijeg dijaloga među kulturama. Zato moramo stalno podsjećati na vrijednosti koje baštini ovo podneblje i truditi se da sačuvamo njegovo materijalnonaslijeđe, jer tako čuvamo onaj najbolji dio prošlosti kao važnu smjernicu za sadašnje i buduće izazove. Naša je obaveza da tu zaostavštinu u punom sadržaju predamo nekim novim generacijama – kazao je Bogdanović.