Dobrotvorne organizacije u historiji muslimana

Jedan od najistaknutijih pokazatelja da je smisao dobročinstva, osjećaj pomaganja i solidarnosti duboko ukorijenjen u historiji muslimana jeste mnoštvo organizacija koje se brinu o dobrobiti čovjeka i dobročinstvu prema njemu.

Čini me srećnim da na ovim stranicama prenesem ono što je napisao veliki misionar (da'ija), fenomenalan čovjek, šejh dr. Mustafa es-Siba'i, r.h.m., u svojoj vrijednoj knjizi „Min revai’ hadaretina“ (Divote naše civilizacije) koja govori o dobrotvornim organizacijama:

„U historiji muslimana postojale su dvije vrste dobrotvornih organizacija: prva je bila ona koju je osnovala država i poklanjala joj velike vakufe, a druga je bila ona koju su osnivali pojedinci, zapovjednici, vođe, bogataši, žene…
U ovom radu ne možemo pobrojati sve vrste dobrotvornih organizacija, ali će nam dovoljno da spomenemo najvažnije:

Među prvim dobrotvornim organizacijama su:

– Mesdžidi. Ljudi su se natjecali u izgradnji mesdžida kako bi zaradili Allahovu naklonost. Kraljevi su se takmičili ko će od njih napraviti veći mesdžid (džamiju). Dovoljno je da spomenemo, imetak koji za izgradnju Emevijske džamije donirao El-Velid bin Abdulmelik. Riječ je o ogromnom novcu kojeg je utrošio za izgradnju džamije i plaćanje radnika.
– Škole (medrese) i bolnice. O tome ćemo govoriti posebno, ako Bog da?!
– Izgradnja hanova i hotela za one koji nisu imućni platiti prenoćište,
– Tekije i zavije za one koji žele da se posvjete robovanju Allahu Uzvišenom,
– Izgradnja posebnih kuća za siromahe koji ne mogu ništa kupiti niti uzeti pod kiriju,
– Česme po putevima za sve ljude,
– Narodne kuhinje u kojima je hrana bila podijeljena na testeninu, meso, čorbu i slatkiše. Nismo daleko od vremena kada se u tekijama sultana Selima i šejha Muhjuddina u Damasku na taj način služila hrana,
– Stanovi za hadžije u Mekki u kojima su stanovali kada bi došli u Allahovu časnu Kuću. Toliko se kuća napravilo da je cijela teritorija Mekke bila ispunjena njima. Nakon toga su neki muftije proglasili da je za vrijeme hadža neispravno izdavati kuće pod kiriju u Mekki jer su one sve uvakufljene za hadžije.
– Bunari za napajanje putnika, stoke i navodnjavanje usjeva. Njih je bilo mnogo između Bagdada i Mekke, Damaska i Medine, te između glavnih islamskih gradova i sela, tako da je tada bilo vrlo malo šanse da putnici ostanu žedni.“

Od društvenih organizacija možemo navesti vakufe za:

– Popravak puteva i mostova,
– Poklanjanje velikog dijela zemljišta za gradska groblja,
– Kupovinu ćefina, opremanje i ukop mejita siromaha,

Dobrotvorne organizacije za društvenu solidarnost:

– Organizacija za brigu o siročadima, za njihovo obrezivanje i čuvanje.
– Organizacija za brigu o paralizovanim, slijepim i nemoćnim. Poštovanje njihovog digniteta u vidu obezbjeđivanja stana, hrane, odjeće i obrazovanja.
– Organizacija za brigu o poboljšanju statusa zatvorenika u vidu podizanja porcija obavezne ishrane, te brige o zdravlju,
– Organizacija za obezbjeđivanje ishrane i posluge za nepokretne i slijepe.
– Organizacija za sklapanje brakova između momaka i djevojaka koji su, ili njihovi roditelji, uslijed slabog materijalnog stanja nemoćni da ponesu teret izdržavanja supruge i plaćanja obaveznog vjenčanog dara (mehra). Ima li danas ljepšeg suosjećanja i potrebnije organizacije!?
– Organizacije koje majkama obezbjeđuju mlijeko i šećer. One su starije od organizacije „Nuqtatu-l-halib“ kod nas, sa podsticanjem na činjenje dobra iskreno u ime Allaha. Od dobročinstava Salahuddina se navodi da je na jednim od vrata tvrđave, koja se i danas nalazi u Damasku, postavio dvije dovodne cijevi. Iz jedne je teklo mlijeko, a iz druge voda pomiješana sa šećerom (šerbet). Majke su dva puta nedjeljno dolazile na to mjesto i uzimale za svoje mališane i djecu ono što im je od toga dvoga bilo potrebno.
– Jedna od najinteresantnijih dobrotvornih organizacija je vakuf za činije (waqfu zebadi) za onu djecu koja na putu do svoje kuće polome činiju. Oni bi dolazili u ovu organizaciju i uzimali novu činiju u zamjenu za polomljenu, a potom bi se vraćali kući kao da se ništa nije dogodilo.

Sa arapskog,
Džemo Redžematović