Islamska Zajednica u Crnoj Gori


Islamska Zajednica u Crnoj Gori - Podgorica; Ul: Gojka Radonjica 42; Tel: 020 622 408; Fax: 020 623 812; info@monteislam.com

Meni

E-mail

Zanimljivo:

- Post puževa
Puževi su mali gastronomski mekušci.

- Post pingvina
Pingvin je vrsta morske ptice koja živi u hladnim oblastima.

- Post svilene bube
Svijet insekata nas upoznaje sa razlicitim vrstama posta koji su pokazatelji Allahove svemoci i cuda u stvorenjima.

- Post zviždovke
Zviždovka je vrsta ptice selice.

- Paukov post
U svijetu postoji mnogo vrsta paukova.

- Otisci prstiju
Allah s.v.t. u suri Kijame 3-4 kaže: "Zar covjek misli da kosti njegove necemo sakupiti ? Hocemo, Mi možemo stvoriti jagodice prsta njegovih, ponovo."

- Post podzemnih vjeverica
U svijetu postoji mnogo vrsta veverica. Neke žive na drvecu, dok druge u podzemnim jazbinama. Podzemne veverice poste nekoliko dana zimi.

- Post bodljikavog mravojeda
Bodljikavi mravojed, ili echidna, je vrsta nocnih sisara koji, rove zemlju i u njoj polažu jaja.

- Lososov post
Za crvenog lososa je karakteristicno što jedan dio života, negdje oko cetiri do sedam godina, provodi u velikim morima.

- Matematicka konstrukcija Kur'ana
"Kad bi se svi ljudi i džini udružili da sacine jedan ovakav Kur’an, oni, takav kao što je on, ne bi sacinili, pa makar jedni drugima pomagali."(El-Isra-88)

- Pcela – jedno od cudâ Božijega stvaranja
“Gospodar tvoj objavljuje pceli: ‘Planine uzmi za svoju kucu, i drvece i ono što grade (ljudi).

- Prelazak žena na Islam
"Islamsko pravo nosi brojne Kur’anske reforme koje su podigle status žene u Islamu"

- Mudžiza broja 19 (devetnaest)-Stvarnost ili obmana !
“Sve rijeci iz Bismille su djeljive sa brojem 19”. Cinjenice dr. Rešada Halifa

- Maslina u Kur'anu
Maslina je porijeklom iz Armenije, odakle je prenesena u Palestinu, potom u Egipat. Sve to dešavalo se oko 4000 godine p.n.e.

Dehil-Interpolacije u tumaÄŤenju Kur'ana

13/03/2006 Otisci prstiju
monteislam.com

Allah s.v.t. u suri Kijame 3-4 kaže: "Zar covjek misli da kosti njegove necemo sakupiti ? Hocemo, Mi možemo stvoriti jagodice prsta njegovih, ponovo."
Ako posmatrate neke dijelove kože, vidjecete grebene i brazde razmještene po odredjenoj mustri. Te izbocine se pojave u 13-oj sedmici intrauterinog života na jagodicama prstiju, a kasnije se prošire cijelom volarnom površinom šake i stopala. One se nikada ne mijenjaju, osim što mogu vremenom postati izraženije. Izgled tih šara je genetski odredjen.

Škotski fizicar Henry Faulds poceo je studirati otiske prstiju kao hobi krajem XIX stoljeca. Faulds je služio kao clan medicinske misije u Indiji i Japanu i koristio je svoju poziciju da se bavi svojim omiljenim hobijem. Svoj hobi je nazvao daktilografija i uglavnom se njemu pripisuje prijedlog da bi se otisci prstiju mogli upotrijebiti za hvatanje kriminalaca. Danas, proucavanje otisaka prstiju je opce poznato kao nauka o dermatoglifima.
Dermatoglifi su, dakle, crteži na površini kože, koje cine grebeni i brazde izmedju njih.

Medjutim, metoda modernog izucavanja otisaka prstiju može se pratiti do naucnika sedamnaestog stoljeca Marcella Malpighija koji je uocio kožne papile i znojne pore kožnih brazda. Engleski botanicar N. Grew je 1684. prvi je opisao mustre kožnih brazda u izvještaju za Kraljevsko Društvo.
Ove mustre je J. E. Purkinje kasnije klasificirao u devet grupa. Njegova podjela u devet osnovnih mustri grubo bi odgovarala sistemu šara koji se danas koristi. Mada je Henry Faulds bio prvi koji je predložio upotrebu otisaka prstiju za hvatanje kriminalaca, njegov prijedlog je bio u velikoj mjeri ignoriran sve dok engleski astronom i izumitelj Sir Frencis Galton nije formulisao detaljan sistem klasifikacije.

Huan Vucetic, doktor u Argentini, proucavao je Galtonove zapise i pronašao metod identifikacije otisaka prstiju koji je usvojila policija u La Plati, Argentina. To je bio prvi sistem identifikacije koji je bio zvanicno prihvacen i još uvijek je u upotrebi u nekoliko država Južne Amerike. U dvije godine razvoja Vuceticevog sistema identifikacije, Sir Edvard Henry, britanski istraživac naimenovan u Bengalu, Indija, izmislio je slican sistem identifikacije. Sir Henrijev metod identifikacije i klasifikacije je uskoro bio usvojen u Engleskoj i još uvijek je najšire korišten metod u zemljama engleskog govornog podrucja.

Metod identificira tri osnovne šare otisaka prstiju: lukovi, petlje i zavoji spirale. Svaka mustra ima neznatne varijacije. U svrhu identifikacije, otisci prstiju su razvrstani po tipu (tip osnovne mustre) i po broju (broj šara) što ih je ucinilo mnogo lakšim za medjusobno razlikovanje. Broj brazdi je odredjen upotrebom dva oblika: jezgro i delta. Jezgro je centar spiralnog zavoja ili petlje, a delta je divergencija ili odvajanje brazda u blizini jezgre. Kod svake individue, mustra i broj brazda na desnoj ruci bitno razlicit od mustre i broja šara na lijevoj ruci. Premda dvoje ljudi imaju isti tip mustre, tacna mustra i broj brazdi ce uvijek biti razlicit.

Metode detekcije i komparacije otisaka prstiju su dosta uznapredovale od pocetka stoljeca. Istraživaci su koristili mnoštvo tehnika da ispitaju i zabilježe otiske prstiju. Kada osoba nešto dotakne, otisak ostane zato što znojne pore duž kožnih brazda vrha prsta ostave obris. Kroz znojne pore se konstantno luce mala zrnca znoja, zbog cega je nemoguce da ne ostane otisak. Znoj sadrži oko 99% vode. Kada znoj isparava tragovi soli, aminokiselina, i masti ostaju. Istraživaci koriste praškove i hemikalije, kao što je jod i srebreni nitrat da osvijetle otiske.

Novi metod upotrebe laserskih zraka je još uvijek u eksperimentalnom stadiju. Kriminalci su godinama pokušavali da uklone kožne brazde sa svojih prstiju. Najpoznatiji primjer je primjer Johna Dellengera koji je koristio kiselinu da ukloni brazde. Medjutim, brazde su ponovo narasle i ponovo se pojavile u svojoj originalnoj mustri');